Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Petar Veliki: Njegov život i svet“: Monumentalna freska života i sveta Petra Velikog - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Petar Veliki: Njegov život i svet“: Monumentalna freska života i sveta Petra Velikog

Vredniju od svakog spomenika, najveći vladar Rusije Petar Veliki dobio je monumentalnu biografiju od američkog istoričara Roberta K. Mesija, „Petar Veliki, njegov život i svet", na 1234 strane, koji je osvojio Puilicerovu nagradu 1980. godine za to delo, sada objavljeno u srpskom prevodu u izdanju „Lagune“.

Ta izuzetna istoriografska knjiga prodata je do sada u šest miliona primeraka, a najveću potvrdu vrednosti je dobila time što je prevedena i štampana u Rusiji, koju je Petar Veliki uveo na velika vrata u istoriju Evrope i pretvorio je u „globalnu silu“. Ruski istoričar, koji je napisao predgovor za rusko izdanje, Evgenij Viktorovič Anisimov je zapisao da „čitalac koji je ovu knjigu pročitao i stavio na svoju policu nije pogrešio, jer do dana današnjeg ne postoji podrobnije, opširnije i savesnije naspisano naučno-popularno delo na ovu temu“.



Ime autora Mesija nije nepoznato srpskim čitaocima jer je „Laguna“ pre nekoliko godina objavila prevod njegove biografije Katarine Velike, napisane 2012. godine, takođe impozantno delo po obimu, koje je naišlo na veoma dobar prijem kod srpskih čitalaca i doživelo više od jednog izdanja.

Ko je bio fasciniran delom o Katarini Velikoj nikako ne bi trebalo da zaobiđe knjigu o životu i svetu Petra Velikog, jer je to spektakularni pregled istorije 17. i početka 18. veka ne samo Rusije, već svih zemalja koje su bile njegove protivnice na bojnom polju, ili saveznice, kao i zermlje poput Francuske, gde je taj jedinstveni čovek otišao pri kraju života, sledeći svoju nezajažljivu radoznalost i želju da neizostavno vidi Pariz.

Mesi, diplomac univerziteta kao što su američki Jejl i britanski Oskford, na kojima je učio i usavršavao znanje istorije Evrope i posebno Rusije, danas važi za stručnjaka koji izuzetno dobro poznaje istoriju dinastije Romanov (1613-1917), o kojima je napisao nekoliko studija. Ipak, smatra se da mu je životno delo pisani spomenik Petru Velikom, njegova prva monumentalna istoriografska knjiga za čije je pisanje utrošio godine minucioznog istraživanja i rada.

Biografija cara, koji je u desetoj godini krunisan kao kovladar sa starijim polubratom po ocu Ivanom i vladao je od 1682. do 1725. godine, duboko uranja u život ovog gorostasa po stasu (preko 2 metra), energiji i snazi, kazujući o najvažnijim događajima njegovog života, uz mnogo anegdota i svedočenja savremenika.

Posebno živo dočarana je Petrova romansa sa seljančicom Katarinom, koja mu je prvo bila ljubavnica, da bi se kasnije njome oženio, krunisao je za caricu i osigurao da ona bude vladarka nakon njegove smrti. Za tu lepu ljubavnu priču autor knjige se poslužio prepiskom između Petra i Katarine kada su bili razdvojeni, što nije bilo često. Ona je bila sprermna da ga prati u ratnim pohodima, u obilascima brodova, koje je on posebno voleo, i čak na terevenkama, da bi ga nagovorila da se previše ne opija.

Od Petrovih vernih pratilaca pisac je s posebnom pažnjom pratio napredovanje Menjšikova, najbližeg carevog druga u svim poduhvatima, bilo da je reč o uvođenju novog uređenja države ili gradnji veličanstvene pomorske flote i još skupocenije nove prestonice Rusije, Sankt Peterburga. Tu je car živeo u skromnoj kući, a Menjšikov je sebi sagradio palatu u kojoj je Petar priređivao bankete, primao strane državnike i organizovao balove sa kojih je bežao u svoju radionicu da bi rezbario drvo, što mu je bila omiljena zabava.

Patriota do poslenje kapi krvi, Petar je uložio svoju beskrajnu eneregiju u pretvaranje Rusije iz zaostale zabiti u moćnu evropsku državu i zato je Mesi zaključio njegovu biografiju ocenom da „rasprave u vezi sa Petrom i oprečna mišljenja o njegovim reformama nemaju kraja“.

„Večni radnik“, tim rečima ga opisuje Puškin, dok Mesi kaže da je „Petar bio prirodna stihija i možda baš iz tog razloga nikakav konačan sud neće ni biti donesen, jer kako suditi beskrajnim talasima okeana ili moćnoj snazi vihora?“.

Autor: Vera Kondev
Izvor: Nedeljnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.