Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta

Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa kako objašnjava gledaocima način na koji je mlađahni kralj jedne male grčke kraljevine srušio golijatsko Persijsko carstvo na čelu s Darijem III.

Kao jedan od vodećih britanskih poznavalaca antičke istorije, posebno istorije Irana i Bliskog istoka, Levelin-Džouns je pre nekoliko godina sastavio i sveobuhvatnu istoriju u knjizi „Persijanci“, gde obrađuje ovu supersilu drevnog doba koja je vladala velikim delom tada poznatog sveta u vreme kada su njime upravljali najčuveniji vladari iz istorije. Sama činjenica da su među tim imenima zauvek ostali zabeleženi i carevi Kir, Kserks i Darije, govori dosta o moći te drevne civilizacije koja je obuhvatala skoro tri kontinenta i stvorila gradove koji će kasnije krasiti mnoge mitove i predanja. Knjiga poseduje i dodatak s velikim brojem fotografija u boji koje će čitaocima i vizuelno dočarati ovu mamutsku imperiju koja je obuhvatala današnju Tursku, Iran i Irak, Egipat, Sudan, uz Kilikiju, Mesopotamiju, Siriju, Jermeniju, Vaviloniju, Mediju, Baktriju i druge zemlje, šireći se od Sredozemnog i Crnog mora do Crvenog mora i Kaspijskog jezera, pa sve do Arapskog mora i Indije.

Mada ih danas ponajviše pamtimo po Kiru Velikom koji je osvojio Vavilon, Dariju I koji je konsolidovao carstvo, čuvenom Kserksu koji je slomio zube na neustrašivim Spartancima i Dariju III koji je izazvao krah carstva ponovo u sukobu s njima kobnim Grcima kada je poražen od Aleksandra Makedonskog, legendarna persijska dinastija Ahemenida imala je dugu, neprekinutu i bogatu lozu. A bogati su bili i njihovi carski gradovi s palatama čiji su svodovi sezali i do 14 spratova uvis, izgrađeni od blaga donetog iz silnih satrapija koje su im danak plaćale u zlatu, tirkizu, rudi, lapis lazuliju, svili, začinima, konjima, kamilama, draguljima i egzotičnim životinjama.

Za razliku od ostalih istorija Persije pisanih na pristrasnom Zapadu, ova se koristi originalnim drevnim persijskim izvorima koji nisu oblikovani oko antičkih grčkih zapisa – dakle ovo je persijska verzija sopstvene istorije. Stoga oni ovde nisu prikazani kao krvoločni varvari iz grčke mašte, već kao kulturno i društveno prefinjeni, privredno napredni i intelektualno daroviti. Levelin-Džouns vodi nas na put kroz vreme i prostor, oslikavajući uspon i širenje Persijskog carstva – od skromnih početaka kao plemenskog društva nomada na jugozapadu Irana, do doba kada je dominiralo planetom kao prva velika supersila u istoriji. Dok pratimo dinastiju Ahemenida, susrećemo se sa čitavom plejadom nezaboravnih likova – kraljeva, kraljica, prinčeva, evnuha i vojnika, sveštenika i naložnica. Otkrićemo u šta su verovali, kakve su težnje imali, kakve gradove gradili, šta su jeli i oblačili i kako su naposletku umirali.

Knjiga nam otkriva i obilje nadasve zanimljivih činjenica, te nam između ostalog opisuje i kako je tokom redovnih premeštanja dvora i carevih putovanja na put s njim kretao i čitav dvor, familija, vojska i sluge – često i po stotinu hiljada ljudi koje je vuklo ili nosilo po dvesta hiljada konja i kamila. Dotaći ćemo se i nekih od najčuvenijih bitaka u istoriji: bitke kod Termopila, Artemizije, Salamine, Granika i Gaugamele.

Stvarajući prvi značajniji kontakt između Istoka i Zapada, Persijsko je carstvo, podignuto na temeljima Asirije i Vavilona, pripremilo tlo za sva naredna carstva antičkog doba. Za razliku od kasnijih Rimljana, koji će svet zanavek opteretiti pojmom imperijalizma, Persijanci nisu nametali svoj jezik, arhitekturu, običaje i veru pripojenim satrapijama. Još je Darije Veliki izmislio čuvenu kovanicu „multikulturalnost“ da bi opisao svoju zemlju.

Slika koju danas pak svet ima o Persijancima potiče iz neprijateljskih i samim time subjektivnih grčkih izvora jer drugih nije bilo sve do sredine 19. veka kada je konačno dešifrovan staropersijski jezik. Stoga ova knjiga služi i kao podsetnik da se zamisao zapadnjačke superiornosti nad ostatkom sveta zasniva upravo na prvobitnim antičkim istorijama koje su Persiju i ostale zemlje oslikavale posve neutemeljeno kao zaostale varvare i nasilnike.

Kao sliku tog apsurda Levelin-Džouns navodi naše slavljenje pobede Sparte, jedne od najopresivnijih robovlasničkih država antike, nad Persijom, zemljom koja je poštovala druge kulture i nije ih poništavala već bi ih utkala u svoju, oplemenjujući tako multikulturalnost svoje civilizacije.

Stoga se upustite u čitanje ove veličanstvene knjige jer vas ona neće samo upoznati s realnom istorijom Persije, već će vam i proširiti vidike u političkom smislu i prosvetliti vas.

Autor: Miroslav Bašić Palković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
27.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
stefanu tićmiju dodeljena nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
U prostorijama Politikinog zabavnika u Cetinjskoj ulici, 27. februara 2026, dan pred 87. rođendan ovog kultnog lista, Stefanu Tićmiju je dodeljena prestižna nagrada Politikinog zabavnika za delo namen...
više
govor stefana tićmija prilikom uručenja nagrade politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
Jedino merilo, što se tiče umetnosti, jeste: da li u nekom delu pulsira život ili ne pulsira. Nagrada Politikinog zabavnika potvrđuje da u mom poslednjem romanu „Tata kaže gambit“ postoji određeno ...
više
novo bookclub druženje u kafeteriji bukmarker u knezu razgovor o romanu lajk srđana dragojevića laguna knjige Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
27.02.2026.
Nakon izuzetno uspešnog prethodnog Bookclub susreta, koji je bio posvećen najnovijem romanu Dženi Kolgan „Tajna božićna biblioteka“, kafeterija Bukmarker u Knez Mihailovoj ponovo otvara vrata ljubitel...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.