Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „O Firenci“ Meri Makarti: Kolaž naše istorije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „O Firenci“ Meri Makarti: Kolaž naše istorije

Firenca je glavni grad Italije. Ovo nije iskaz o sadašnjosti – jer je Firenca bila prestonica ujedinjene zemlje do 1871. godine – već o vrednosti, kulturi i trajanju u vremenu.

Zašto? Zato što Firenca zauzima jedinstveno mesto u istoriji. Upravo u tom malom gradu-državi počela je renesansa, koja je izmenila naše shvatanje sveta. Tu je nastala, odatle se izvozila: čak i u Rimu, mnoga od najveličanstvenijih dela kao što su Sikstinska kapela, grobnica Inokentija Osmog, kupola Bazilike Svetog Petra i druga – stvorili su Firentinci. Podignuta na reci Arno u pokrajini Toskana, u srednjem veku stekla je moć, obrazovala nezavisnu zajednicu i do 1300. godine postala jedan od najvećih gradova Evrope. Moderno bankarstvo njihov je izum a florin, zlatnik koji je postao standard u Evropi, nazvan je po Firenci.

Ovde se ni izdaleka ne završava njen doprinos svetskoj kulturi. No ambiciozniji pokušaj da ga opiše i isplete u asocijativnu priču o životu grada kroz pokoljenja, upravo je knjiga „O Firenci“ američkog romanopisca i esejiste Meri Makarti, napisana 1959. godine.

„Firenca se cela predala umetnosti i zadovoljstvima mira, pa težila da privuče ljude od pera, da skuplja knjige, da ukrašava grad, da selo učini plodnim“, napisao je 1647. godine Scipion Amiranto, a knjiga pred vama kao da je pisana po ovom planu. Podelivši je u sedam poglavlja, Makarti se svakim od njih fokusira na zaseban aspekt ovog grada, Toskane i njenih stanovnika.

Na samom početku, onoga ko je bio u Firenci Makarti će kupiti opisom vrućine kao letnje more ovog grada. „Stanovnici grada danju žive noćnim životom, poput slepih miševa, u zamračenim prostorijama. U sedam uveče, po celom gradu, čuje se produžena tutnjava koja zvuči kao grmljavina – roletne se podižu da uđe iscrpljeni dan. Tada stižu komarci.“ Nisu sunce i dolina reke, koju je nazvala prirodnom pećnicom, jedini problemi Firence. Još 1950-ih moglo se desiti da stradate od saobraćaja ili poludite od buke. Turizam je nusproizvod grada. Istovremeno i profitabilan i smetnja. Doprinos budžetu za grad, umoran od težine istorijskog nasleđa koje je teško održavati.

Prvo poglavlje riznica je autorkinih ličnih utisaka, pa ostala piše zadubljena u istoriju i kulturu ovog grada. U srednjem veku Firenca je iznedrila slikare Čimabua i Đotoa, ali i pisce Dantea, Petrarku i Bokača – sveto trojstvo renesansne književnosti. Do kraja 14. veka to je bio intelektualni i umetnički centar Evrope. Početkom 15. veka umetnošću su dominirale figure kao što su Filipo Bruneleski, arhitekta dve velike crkve i kupole na katedrali Santa Marija del Fiore, vajar Donatelo i slikar Paolo Učelo, začetnik perspektive u slikarstvu. U vreme Lorenca Veličanstvenog, unuka papskog bankara Kozima Medičija, firentinska renesansa dostiže zenit – početkom 16. veka ovde su radili Leonardo da Vinči, Rafaelo i Mikelanđelo. Nikolo Makijaveli ovde je pisao čuvenog „Vladaoca“, a Amerigo Vespuči, kartograf i moreplovac po kome je Amerika dobila ime, bio je Firentinac.

Čitalac će saznati da je prva katedra za starogrčki jezik osnovana u Firenci, a da je prvi pištolj (pistole) proizveden u ovom kraju još u 16. veku, pa je i nazvan prema toskanskom gradiću Pistoja (Pistoia).

Ova knjiga više je od vodiča za usputni dolazak u Firencu – traži nedelje. Detaljno i minuciozno, Makartijeva daruje šetnju kroz crkve, katedrale, palate, ulice ali i narav Firentinaca. Oni gaje naročiti ponos prema svom gradu, koji kao da je okrenut prema spolja, gostima i strancima. Međusobno su drugačiji. „Njihov ponos posebno je iritantan materijalistima, pošto se čini da se ne zasniva ni na čemu konkretnom osim na prošlosti, prema kojoj su sami gotovo ravnodušni“, autorka piše na 208. strani.

„U gradu vidimo dokaz blagostanja generacija koje su ga gradile“, zapisao je Gete u svom čuvenom delu „Putovanje po Italiji“ početkom 19. veka. Iako je tada njen sjaj bio u zalasku, ujedinjenjem Italije ponovo je postala centar, makar mali, ljudi od pera. Firentinci sebe smatraju, a smatraju ih i drugi Italijani – što je veliko priznanje! – najcivilizovanijim narodom u zemlji. U regiji „Božanstvene komedije“, „Dekamerona“ i „Kanconijera“ stopa pismenosti oduvek je najviša u Italiji. Zato i ne čudi što je dijalekat Toskanaca, po ujedinjenju, odabran za zvanični književni jezik čitave zemlje, iako je njime u tom trenutku govorilo jedva tri odsto stanovnika.

Možda najlepšu potvrdu svega što je Makartijeva podarila ovom knjigom čini to što je Firenca jedini italijanski grad čije je ime prešlo u imenicu koja značava apstraktni kvalitet, ukus i prefinjenost. Fiorentinità.

Izvor: Ivan Radanović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti soba za goste  laguna knjige Primamljiv, nepredvidljiv i zavodljiv triler o opsesiji, žudnji i osveti – „Soba za goste“
16.07.2024.
Od autorke bestselera „Nikad nismo bile ovde“ Andree Barc stiže još jedan uzbudljiv triler prepun obrta, žudnje, osvete – „Soba za goste“.   Kelin novi život u Filadelfiji preobrazio se u košma...
više
dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi kloni se grete jedna nemoguća ljubav u prodaji od 17 jula laguna knjige Dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi – „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Nemačka autorka Suzan Abel doživela je veliki uspeh svojim romanom „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ koji Laguna objavljuje u prevodu Dušice Milojković. Ovo je duboko dirljiva pripovest o nepože...
više
ljubivoje ršumović o knjizi nacionalistička geografija dragutina minića karla laguna knjige Ljubivoje Ršumović o knjizi „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla
16.07.2024.
Posle detaljnog čitanja knjige „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla ostaje utisak da bi tu nešto, bez pitanja autora, trebalo promeniti, pa bi novo njegovo modifikovano ime glasilo Drag...
više
slavenka drakulić o romanu frida ili o boli fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi laguna knjige Slavenka Drakulić o romanu „Frida ili o boli“: Fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi
16.07.2024.
„Frida ili o boli“ već je peti roman Slavenke Drakulić koji u središte priče postavlja žensko telo i varijacije na krajnosti koje to telo izaziva. Ovo je tema kojom se autorka često bavi u svojim deli...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.