Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“: - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Novih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“:

Izdavačka kuća Laguna u poslednjih nekoliko godina deo svog izdavačkog plana posvećuje svemu onome što je bilo bitno u istoriji srpskog naroda, a takođe i otkriva neke nove stranice srpske istorije, koje su namerno ili slučajno zaboravljene. Takav slučaj je i sa knjigom Momčila PertovićaNovih 147 priča iz zanimljive istorije Srba“, koja je nastala kao nastavak „Zanimljive istorije Srba u 147 priča“. Istorija jednog naroda ne može stati u korice jedne knjige, ali pero vrednog i istrajnog istraživača, kakav je Momčilo Petrović, pomaže nam da shvatimo koliko malo o sebi znamo i koliko se potcenjujemo. U 21 poglavlju, gde je u svakom sabrano 7 priča, na oko 470 strana autor otkriva tajne koje su bile sakrivene od očiju javnosti, a umnogome pomažu da shvatimo mnogo toga što nam se dešava. To su priče o zdravlju, o glumcima, o Beogradu, o aferama, o velikašima, o običajima, o neizbežnim kafanama,o bunama i nemirima. Momčilo Petrović nije zapostavio ni našu bližu istoriju o kojoj se mnoge stvari ne znaju – tu su priče o partizanima i o socijalizmu.

Posebno je zanimljiv deo u kome je dat odgovor da li su pojedine pesme, koje su zaživele u narodu, delo autora ili su narodne. Reč je o pesmama Što se bore misli moje, Na kraj sela čađava mehana, Sagradiću šajku, Igrale se delije, Marš na Drinu, Tamo daleko i U lijepom starom Višegradu. Autori su: Mihailo Obrenović, mađaski pesnik Šandor Petefi, advokat i pesnik Mita Popović, pesnik Milorad Petrović Seljančica, kompozitor i dirigent Stanislav Binički, Đorđe Marinković i Dragiša Nedović. Veoma inspirativan je i deo o Jovanu Jovanoviću Zmaju i Lazi Kostiću.

Dokaz da je Srbija oduvek bila napredna, a čak i ispred Evrope, jeste i pojava prvog klavira, prve lokomotive, prve sijalice, prvog semafora, prvog telefona, prvog igranog filma i prvog televizora. U to vreme bilo je stranaca koji su zavoleli Srbiju i srpski narod i odlučili da svoj život tu nastave, a o tome postoje dokazi koje je autor izneo u ovoj knjizi.

Ovo su samo neke od tema koje mogu da privuku pažnju čitaoca i da se ova knjiga doživi kao vremeplov jednog naroda. Verovatno može i da bude podstrek za nove pisce koji traže inspiraciju za pisanje. To može da utiče, da uprkos novim tehnologijama knjiga bude i ostane jedino pravo štivo neprevaziđene vrednosti. Stil pisanja, jasnoća, dokumentarnost knjige Momčila Petrovića o novim pričama iz zanimljive istorije Srba naći će put do svakoga onoga koji ceni mesto srpskog naroda u istoriji.

Autor: Katarina Granata


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.