Žanr zabavne istorijske faktografije već dugi niz godina pronalazi svoj topli dom u Laguni koja nas redovno razveseljava novim naslovima ovakvog dokumentarističkog štiva, te smo tako uživali u književnim superhitovima kao što su „
Zanimljiva istorija Srba u 147 priča“
Momčila Petrovića, „
Odjek prošlosti“
Luke Mičete, „
Nestvarno, a stvarno“
Živojina Petrovića, ili „
Prvi u Srbiji“
Zorana Penevskog koji je ujedno i urednik „
Neviđene Srbije“ pisca, reportera i novinara
Vlade Arsića, koja, pored neodoljivo zabavnih crtica iz naše istorije, ima i ono što ostalim navedenim knjigama nedostaje:
vesele ilustracije Gorana Jevtića.
Devet tematskih celina ove nevelike knjižice otpočinje dogodovštinama iz izgradnje železnice u Srbiji, posla koji je mnogim zemljama donosio neslućeni napredak i prosperitet, ali je u Srbiji, videćemo, odvajkada bio poligon za svakovrsnu korupciju i sveopšti murdarluk. Tako je i polazak prvog voza u Srbiji, daleke 1884. godine, kasnio čak petnaest meseci, te izgleda da se probijanje rokova kod Srba do današnjih dana prenosi s kolena na koleno, i po babu i po stričevima, a moguće i po strinama. Doduše, kao dokaz da je i takva prošlost bila svetlija od sadašnjosti, Arsić nam iznosi podatak da su neke parne lokomotive još u staroj Jugoslaviji mogle da jure 120 km na sat, dok danas jedva navuku četrdeset i nešto, ako uopšte imate sreće da imate prugu.
U pričama sa srpskog dvora Arsić će nam, jezgrovito i šarmantno, otkriti kako je Srbija svojevremeno „poćebena“ zbog voljene kraljice Natalije, koju je narod dirnuo do suza kada su čak 30 km neravnih seoskih drumova prekrili ćebadima, jorganima, guberima i ćilimima, ko je već šta imao u svom skromnom domu, da se ona u svojoj kraljevskoj kočiji ne bi truckala i sirota deranžirala. Saznaćemo i kako je u narodu neomiljeni kralj Milan jednom propao kroz poljski nužnik, pa je svita, da prostite, morala da ga izvlači iz ogromne rupe pune fekalija. Slučaj je, razume se, proglašen atentatom.
U ostalim ćemo crticama iz vesele nam prošlosti saznati kako se Ludvig van Betoven švalerisao po Sremu, i kako je njegov slavni kolega Franc List jedan od prvih koncerata u životu održao baš u našem Bečkereku, da ne kažem Zrenjaninu. Otkrićemo i kako je Robert de Niro kao mladić prodavao paradajz na niškoj pijaci i saznati da je jedan rimski papa sasvim izvesno bio Srbin! Kako je jedan srpski grof iz 17. veka postao desna ruka sveruskog baćuške i cara Petra Velikog kojem je kao roba poklonio ni manje ni više nego dedu slavnog
Puškina! Kako je jedan srpski plemić u 19. veku obišao Severni pol i cunjao po faraonskim grobnicama odakle je prošvercovao i pravu-pravcatu mumiju! A kada otkrijemo da je i Džems Bond zapravo potekao iz mirnog nam Titela, shvatićemo da nema kraja vrcavim podacima iz bogatije istorije ovih naših krajeva. Stoga će vam ovaj ljupki zbornik istorijskih anegdota i prošlovekovnih pikanterija biti neiscrpni izvor priča koje ćete dugo prepričavati svojim prijateljima.
Autor: Miroslav Bašić Palković