Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Najkraća istorija Nemačke“ – S one strane Labe - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Najkraća istorija Nemačke“ – S one strane Labe

Ima na svetskoj mapi, iz objektivnih geopolitičkih razloga, i onih zemalja čije postojanje nije umnogome uticalo na razvoj globalne istorije, ali ima i onih bez kojih je nemoguće zamisliti istoriju pojedinih kontinenata, pa i čitavog sveta.

Nesumnjivo je da Nemačka pripada ovoj drugoj grupi, i to ne samo zbog aktivnog učešća na poraženim stranama u Prvom i Drugom svetskom ratu, nego i zbog aktuelnog trenutka, kada se pomno prati svaki korak političkih vođa ove srednjoevropske države dok se liberalni kapitalistički svet, a sa njim i Evropska unija, nalaze na svojevrsnoj prekretnici.

Pišući i istoriju i predistoriju Nemaca i Nemačke, Britanac Džejms Hoz podario je čitaocima svojevrsni feljtonizovani istorijski pregled, lišen onih podataka koji bi možda bili opterećujući čitaocima kojima istorija nije struka, ali zato obogaćen brojnim detaljima i razmišljanjima koji bi teško našli mesta u nekoj hronici ili udžbeniku.

Fokusirajući se najpre na geografski prostor između Rajne i Labe, odakle su nemački preci Germani i potekli kao posebna jezička grupa, Hoz se nije osvrtao na nemačko stanovništvo u Austriji, Švajcarskoj i još nekim okolnim zemljama, ali je, sa druge strane, veliku pažnju posvetio onome što je u istoriji ostalo upamćeno kao Prusija ili Pruska, a što se zbog svog geografskog položaja imenuje kao Istočno Polablje i za čije se stanovništvo danas u samoj Nemačkoj odomaćio naziv Saksonci, i to prvenstveno u značenju stanovništva za nekadašnju Istočnu (Demokratsku Republiku) Nemačku.

Zbog toga deluje kao da cela knjiga u prvi plan stavlja rivalitet između dve Nemačke, pri čemu je ona prva, iskonska, zapadno od reke Labe, a ona druga, pomalo egzotična, nastala naknadno i oduvek mnogo više pod poljskim i ruskim (čak i kad je ratovala protiv ovih naroda) nego nemačkim uticajem – zapadno od Labe.

Nije teško na današnjoj mapi Nemačke zapaziti koliko je njen glavni grad smešten duboko ka istočnoj granici države i koliko je udaljen od onih političkih i kulturnih centara u kojima se tokom novog veka formirala nemačka nacija – a razloge za to lako ćemo pronaći u Hozovoj „Najkraćoj istoriji Nemačke“ dok budemo pratili kako su dve potpuno različite Nemačke počele da se prožimaju tokom devetnaestog stoleća i da ona poražena preživljava i nameće svoju ideologiju maltene sve do polovine dvadesetog veka, kada na pedeset godina dolazi do uspostavljanja starih granica, da bi se ponovnim ujedinjenjem otvorilo staro pitanje o ugroženosti kapitala zapadnih pokrajina zarad očuvanja istočnih teritorija.

Sigurno će mnogima biti zanimljiv Hozov neskriven stav o ujedinjenju Nemačke 1990. kao o ishitrenom i netaktičnom potezu, prvenstveno kad je u pitanju politika dotadašnje Zapadne Nemačke, koju autor ne posmatra kao okrnjenu i oštećenu državu, nego kao jednu zaokruženu celinu, u svojim pravim istorijskim granicama, koje se na kulturološkom i ideološkom planu nisu menjale još od antičkog doba, a za šta su najbolji pokazatelji mape političke opredeljenosti nemačkog stanovništva u prelomnim istorijskim momentima.

Stoga je Hoz, govoreći o Germanima u vreme rimskih imperatora, o Francima u vreme Karla Velikog, o Nemcima tokom viševekovnog Svetog rimskog carstva i kraktotrajne Rajnske konfederacije, zapravo ukazivao na paralelu sa stanjem u Nemačkom carstvu nakon ujedinjenja 1871. pod pruskim patronatom i nakon stvaranja Vajmarske republike 1919, pa čak i na paralelu sa savremenom političkom situacijom, pri čemu se redovno Laba ističe kao ključna razmeđa dveju ideja i potpuno različitih pogleda i na nemačku prošlost i na nemačku budućnost.

Ako je nemačka istorija u nečemu slična sa istorijama mnogih drugih zemalja, to je da ni njoj ne nedostaju paradoksi koji u datom trenutku možda i nisu delovali tako, poput činjenice da su Germani prvi put kao poseban narod definisani zahvaljujući svojim protivnicima Rimljanima, da su se Germani od uništitelja pretvorili u čuvara Rimske imperije, da je dobar deo nemačke elite podržao Napoleonovu okupaciju videvši u njoj napredne društvene ideje nasuprot feudalizmu nemačkih kneževa, da su Prusi iz želje za dominacijom nad Nemcima često bili saveznici tradicionalnim nacionalnim i ideološkim protivnicima.

Posmatrajući Nemačku ne samo kao državu sastavljenu od dve istorijski nepomirljive zemlje, nego i kao državu sastavljenu od dva politički nepomirljiva sveta – istoka i zapada – Džejms Hoz pronalazi odgovor i pokazuje čitaocima kako se moglo desiti da u narodu koji je većinom bio okrenut zapadnim vrednostima, industrijalizaciji i pacifizmu vođstvo preuzmu militantni nacionalisti i izgube dva rata zbog starih apetita na istočnim granicama koje više i ne postoje.

Stoga bi u naslovu Hozove knjige moglo stajati i da je ovo istorija dve Nemačke, ili istorija Nemačke i Pruske kao dveju nepomirljivih zemalja, a pošto upravo u istoriji Pruske autor traži i pronalazi korene svih docnijih nemačkih nedoumica i poraza, može se reći da je „Najkraća istorija Nemačke“ zapravo jedan značajan pogled sa zapadne na istočnu stranu Labe.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija koja se ne propušta 2 za 1 kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar laguna knjige Akcija koja se ne propušta! „2 za 1“– kupite jednu, a drugu knjigu dobijate za 1 dinar
17.06.2025.
Dragi knjigoljupci, Od 16. do 30. juna 2025. godine, imaćete jedinstvenu mogućnost da iskoriste sjajnu povoljnost – akciju „2 za 1“ u svim Delfi knjižarama i na sajtovima laguna.rs i delfi.rs. ...
više
nova izdanja domaćih autora laguna knjige Nova izdanja domaćih autora
17.06.2025.
Uskoro će se u prodaji naći 11. izdanje romana „Kako upokojiti vampira“ Borislava Pekića. Dr Konrad Rutkowski, nakon posete jednom dalmatinskom gradiću, pokušava da opravda svoje postupke kada je, kao...
više
sudbina glumačkog poziva u današnjoj srbiji novi roman gorana markovića hamlet u paviljonu br 6 stiže 18 juna u knjižare laguna knjige Sudbina glumačkog poziva u današnjoj Srbiji: novi roman Gorana Markovića „Hamlet u Paviljonu br. 6“ stiže 18. juna u knjižare
17.06.2025.
Novi roman „Hamlet u Paviljonu br. 6“, proslavljenog reditelja i pisca Gorana Markovića, rasvetljava sudbinu glumačkog poziva danas u Srbiji, ili radije sudbinu prvaka drame koji je negde usput u svoj...
više
 pamtim sve milene sekulić odalović u prodaji od 18 juna laguna knjige „Pamtim sve“ Milene Sekulić Odalović u prodaji od 18. juna
17.06.2025.
Milena Sekulić Odalović, autorka „Vetra sa Pirineja“ i „Devojke sa violinom“, donosi nam novi roman „Pamtim sve“ – priču o strasti, ljubavi i osveti jedne žene, o istini koja boli, ali otvara oči. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.