Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Lavirint zalutalih“: Most između svetova - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Lavirint zalutalih“: Most između svetova

Francuski pisac libanskog porekla Amin Maluf (1949), član Francuske akademije poznat po svojim romanima i esejima koji povezuju Istok i Zapad, u knjizi „Lavirint zalutalih“ ponovo se javlja kao most između svetova, ali i kao analitičar koji pokušava da objasni kako su se velike civilizacije i velike sile poslednja dva veka sudarale, nadmetale i oblikovale današnji globalni poredak. U vremenu kad svet deluje ponovo podeljeno, kada rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku vraćaju atmosferu hladnog rata i blokovske suprotstavljenosti, autor otvara pitanje: kako smo stigli dovde i da li postoji izlaz iz lavirinta istorije.

Knjiga je podeljena u četiri celine koje odgovaraju sudbinama četiri velike sile – Japana, Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Maluf piše s lakoćom naratora, spajajući analitičku preciznost sa anegdotama, slikama i književnim detaljima. Upravo taj spoj čini njegov esej dostupnim širokom čitalačkom krugu, a istovremeno dovoljno prodornim da se uzme kao ozbiljna političko-istorijska analiza.

Prva celina posvećena je Japanu, zemlji koja je prva na Dalekom istoku uspela da preuzme zapadni model modernizacije i da ga iskoristi za vlastiti uspon, kao i neverovatnu sposobnost transformacije. Pobede nad Kinom i Rusijom ulile su samopouzdanje i probudile nadu u drugim narodima da je moguće odupreti se kolonijalnoj dominaciji Evrope.

Druga celina bavi se Rusijom i Sovjetskim Savezom. Maluf ne skriva da je SSSR u jednom trenutku bio simbol nade za potlačene narode i alternativa zapadnom kapitalizmu. Autor podseća na odgovornost Zapada, na politiku SAD u Avganistanu i Iraku, na propuštenu priliku da se posle hladnog rata pomogne Rusiji, slično kao što je učinjeno u Evropi Maršalovim planom. Sve to, po Malufu, objašnjava sadašnje antagonizme i trajno nepoverenje.

Treći deo posvećen je Kini, hiljadugodišnjoj civilizaciji koja je dugo stagnirala, da bi tek u kasnom dvadesetom veku doživela uspon. Sjedinjene Države predstavljaju četvrti stub Malufove analize. On ih opisuje kao mladu naciju koja je od samog početka imala zadivljujuću dinamiku: od borbe za nezavisnost, preko građanskog rata, do postepenog uzdizanja u globalnu supersilu.

Maluf u knjizi kao centralni koncept postavlja preterano samopouzdanje koje vodi silaznoj putanji. Po njemu, sve nabrojane sile u jednom trenutku podležu osećanju sopstvene nepobedivosti i prava na dominaciju. Upravo ta arogancija dovodi do propadanja. Tako je pobeda nad Rusijom 1905. zavela Japan, trijumf komunizma učinio Sovjetski Savez krutim i neefikasnim, dok su pobede Zapada u hladnom ratu ostavile Ameriku bez dovoljno mudrosti da koristi svoju dominaciju.

U završnici Maluf prelazi iz istorije u predlog za budućnost. On poziva na saradnju civilizacija, na učenje jednih od drugih i na odbacivanje logike konfrontacije. Posebno upozorava da sistematska mržnja prema Zapadu ne vodi nikud osim u ćorsokak. Ako se svet ne okrene saradnji, preti mu ekološka i politička propast. Ratovi topovnjača su prošlost; sada je ekonomski rat ono što oblikuje geopolitiku.

Tako, „Lavirint zalutalih“ nije samo istorijska sinteza – ona je i upozorenje, ali i esej o budućnosti. Maluf nas podseća da nijedna civilizacija nema trajnu prevlast i da se jedino međusobnim priznavanjem i poštovanjem može izbeći sudar koji bi uništio sve. Istovremeno, knjiga je literarno delo, puno poetskih slika i metafora koje čitaocu ostaju u sećanju iako se, zbog širine i jasnoće, može čitati i kao ozbiljan priručnik iz geopolitike. U vremenu kada globalni sukobi deluju neizbežno, Malufov esej nudi mogućnost da se svet posmatra i drugačije – kroz prizmu istorije, kulture i, što je možda najvažnije, ljudske mudrosti.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
27.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
stefanu tićmiju dodeljena nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
U prostorijama Politikinog zabavnika u Cetinjskoj ulici, 27. februara 2026, dan pred 87. rođendan ovog kultnog lista, Stefanu Tićmiju je dodeljena prestižna nagrada Politikinog zabavnika za delo namen...
više
govor stefana tićmija prilikom uručenja nagrade politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
Jedino merilo, što se tiče umetnosti, jeste: da li u nekom delu pulsira život ili ne pulsira. Nagrada Politikinog zabavnika potvrđuje da u mom poslednjem romanu „Tata kaže gambit“ postoji određeno ...
više
novo bookclub druženje u kafeteriji bukmarker u knezu razgovor o romanu lajk srđana dragojevića laguna knjige Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
27.02.2026.
Nakon izuzetno uspešnog prethodnog Bookclub susreta, koji je bio posvećen najnovijem romanu Dženi Kolgan „Tajna božićna biblioteka“, kafeterija Bukmarker u Knez Mihailovoj ponovo otvara vrata ljubitel...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.