Knjiga
Luisa Dartnela možda je ograničena prema geografskom determinizmu, ali mnogi argumenti izneti u njoj su neosporni. Autor istražuje kako je ljudska evolucija – mesta na kojima živimo, mašine koje gradimo, hranu koju jedemo – vođena složenim prirodnim procesima: sve od tektonskih ploča do zemljišta, od klimatskih pojaseva do vulkana.
U knjizi nema mnogo novih otkrića, ali se zato u njoj nalaze odgovori na brojna fascinantna pitanja. Kako je čovečanstvo nastalo baš u istočnoj Africi? Kako su ciklusi ledenih doba i međuglacijalna razdoblja uticala na migraciju ljudi? Zašto je proso bilo hit u Kini, a zašto su se Amerikanci navukli na tikve? Na trenutke knjiga poprima epski ton –
Zbog toga ćemo morati da putujemo s kraja na kraj istorije – pa i iza nje – ali je sveobuhvatno entuzijastično štivo krcato činjenicama. A i mape su takođe sjajne.
Najzanimljiviji delovi su detaljne analize bogatstva koja se nalaze u Zemlji i kako ih koristimo. Metali uglavnom završavaju u štampi, ali to mesto zaslužuju i mnoge druge rude. Nisam imao predstavu da granit može biti toliko zanimljiv, tako da vas molim da se lepo ophodite prema svojoj kuhinjskoj radnoj ploči. Poglavlje
Geografija mora je takođe zanimljivo, pokazujući nam kako okeani imaju bogatu istoriju isto kao i bilo koji kopneni predeo.
Dartnelovo najveće postignuće je da iako vas pretrpava činjenicama, ne osećate se kao da vas požuruje da sve to izjedna upijete. Postepeno, autor vas vodi od nastanka poljoprivrede, preko stare Mesopotamije do savremenih engleskih rudnika, i to sve bez trzavica.
Autor: Džon Vrajt
Izvor: geographical.co.uk
Prevod: Aleksandra Branković