Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Iskon“ Luisa Dartnela - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Iskon“ Luisa Dartnela

Knjiga „Iskon“ postavlja sledeće ključno pitanje: Kako nas je Zemlja stvorila? Ili, da budemo precizniji, slično šestogodišnjaku vođenom nezaustavljivom znatiželjom, ona postavlja čitav niz pitanja od kojih svako počinje rečju „zašto“. A nakon što je postavio svako od ovih pitanja, astrobiolog Luis Dartnel odgovore pronalazi u istoriji evolucije ljudskog roda i civilizacije, geologiji i geografiji.

Da bi se objasnilo poreklo današnjeg čoveka, mora se početi od evolucije homo sapijensa u istočnoj Africi. U najkraćim crtama, kretanje tektonskih ploča i oscilacije u klimi stvorili su nestabilno okruženje u kome su za preživljavanje bili neophodni sposobnost brze adaptacije i inteligencija. To je bio odlučujući faktor koji je doveo do razdvajanja hominina od čovekolikih majmuna koji su živeli na drveću. Na podjednako jednostavan i lako razumljiv način, oslanjajući se na saznanja geologije, Dartnel govori i o promenama koje su dovele do poslednjeg ledenog doba i širenja ljudske vrste na druge kontinente.

Autorima knjiga iz oblasti popularne nauke često se zamera da su zarad dobre priče skloni da zanemare detalje koji bi čitaocima omogućili da steknu potpuniju predstavu o temi o kojoj govore. Zbog toga mi se veoma dopalo to što Dartnel jasno ukazuje na činjenicu da u naučnim krugovima još uvek postoje neslaganja oko detalja priče o ljudskoj evoluciji, ali ističe da su stavovi koje zastupa odraz konsenzusa većine. Sasvim je očigledno da je svestan važnosti nijansi u kreiranju ispravne slike o onome o čemu govori – naposletku, on nas ovde upoznaje i sa par potencijalno validnih, iako ne široko prihvaćenih teorija – ali je istovremeno, zbog dužine i ujednačenosti izlaganja, primoran da ih pažljivo bira.

Dartnel se u nastavku usredsređuje na poslednjih deset hiljada godina ljudske istorije i samo po potrebi pravi izlete u dalju prošlost. On objašnjava razloge koji su doveli do uspona poljoprivrede i stočarstva, govori o uticaju ovih delatnosti na razvoj trgovine i, posledično, na nastanak i grananje kopnenih i prekomorskih trgovačkih ruta. Posebnu pažnju posvećuje eri velikih geografskih otkrića, kada su moćne zapadne sile počele kolonizaciju ostatka globusa, ukazujući pritom na ulogu koju su u tome imali položaj kontinenata, geografija mora, kretanje vodenih i vazdušnih struja i slično.

Dva poglavlja u knjizi posvećena su analizi porekla materijala koje smo koristili – i koristimo – u oblikovanju našeg sveta: načinu na koji su nastali, lokacijama na kojima se mogu pronaći, kao i ulozi koju su odigrali u istoriji različitih civilizacija i nacija. Dartnel govori o raznim mineralima i metalima i sjajno objašnjava aktuelnu zavisnost čovečanstva od retkih resursa. Njegova zabrinutost za našu budućnost navela me je da shvatim da se bliži trenutak kada ćemo jednostavno udariti u zid. Naša sve naprednija tehnologija i elektronika zavise od materijala do kojih, čak i ako nisu retki, nije nimalo lako doći, a odgovarajuće alternative nam nisu uvek na raspolaganju. Imam utisak da se o ovome nedovoljno govori. Osim toga, Dartnel ukazuje i na problem ubrzanog rasta svetske populacije, zbog koga uskoro više nećemo biti u stanju da hranimo, odevamo i obezbeđujemo krov nad glavom velikom delu stanovništva ove planete.

Na kraju dobijamo i kratak pregled istorije upotrebe različitih vidova energije: Dartnel objašnjava kako smo posle hiljada godina oslanjanja na snagu ljudskih mišića prešli na eksploataciju snage vetra i vode, a zatim i upotrebu fosilnih goriva. I ovde je prvenstveno zainteresovan za proces nastanka ovih dragocenih resursa i razloge zbog kojih se mogu pronaći upravo na lokacijama na kojima se nalaze. Čak i ako ste, kao ja, u izvesnoj meri upoznati sa ovom problematikom, Dartnelova lucidna objašnjenja i promišljena pitanja držaće vam pažnju do samog kraja.

U knjizi „The Equations of Life: The Hidden Rules Shaping Evolution“ Čarls Kokel piše da je fizika „tihi komandant“ života, da ona odlučuje o onome što evolucija može i ne može da učini. Mislim da bi se moglo reći da će Dartnelova knjiga mnoge ubediti da je geologija tihi komandant istorije. „Iskon“ je izuzetno pristupačna knjiga, puna interesantnih ideja, koja će se bez sumnje svideti i poznavaocima ove teme i onima koji o njoj prvi put čitaju.

Autor: Leon Fliger
Izvor: inquisitivebiologist.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.