Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Ilon Mask“ Voltera Ajzaksona: O čoveku koji prevazilazi granice ljudskih mogućnosti - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Ilon Mask“ Voltera Ajzaksona: O čoveku koji prevazilazi granice ljudskih mogućnosti

Jedan od najuspešnijih, najkontroverznijih i najzanimljivijih ljudi koji su još uvek živi na ovoj planeti! Biografija koju je napisao jedan od najboljih biografa u poslednjih nekoliko godina! Knjiga koja ne može da omane!

Istoriju stvaraju pojedinci. Naš svet bi danas izgledao mnogo drugačije da nije bilo Cezara, Leonarda da Vinčija, Džingis-kana, Hitlera, Džordža Vašingtona, Marije Kiri ili Stiva Džobsa. Ilon Mask bi odnedavno mogao da se doda na ovaj spisak nekolicine ljudi koji su usmerili čovečanstvo na drugačiji put. Pratio sam njegovu karijeru sa velikim interesovanjem i čitao biografije drugih koje je napisao Volter Ajzakson, tako da sam nestrpljivo iščekivao objavljivanje ove knjige.

Da krenemo redom. Kada čitate dobru biografiju neke osobe, lako možete da zaboravite da je to knjiga koju je napisao neko drugi, i da to nije samo opis života nekoga ko se našao u centru autorove pažnje. Iako je Volter Ajzakson trenutno jedan od najpoznatijih biografa i nekadašnji predsednik CNN-a, on, naravno, nije nepogrešiv. Već sam pročitao neke članke u kojima se tvrdi da je nešto pogrešio ili na pogrešan način predstavio neke komplikovane detalje iz Maskovog života, posebno u pogledu stepena Maskove umešanosti u kontranapad Ukrajinaca na Rusiju tokom rata koji je u toku. Iako je ta situacija u međuvremenu javno razjašnjena, i sve to predstavlja samo malu mrlju u dosadašnjem Maskovom neverovatnom životu, ipak nije naodmet napomenuti da biografije nisu uvek u potpunosti istinite. Ne mogu takve ni biti. Ajzakson je oko dve godine proveo u bliskom kontaktu sa Maskom, i mnogim ljudima iz njegovog okruženja, kako bi napisao ovu knjigu i čini se da je svakome od njih bio čovek od poverenja. Treba to imati na umu kada budete formirali svoje mišljenje o ovoj knjizi. Kao što i članci koji su osmišljeni tako da privuku vašu pažnju na internetu ne govore ono što je istinito, i postoje različiti razlozi zašto je to tako.

Još treba istaći da je Ilon Mask tek zakoračio u šestu deceniju svog života. Nadajmo se da će živeti još dugo kako bismo imali nastavak ove biografije. Njegove trenutne eskapade, koje čine skoro četvrtinu knjige, takođe mogu da predstavljaju samo mali zaokret u celokupnoj slici njegovog života. Mi to ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo. Ipak, bilo je zaista zanimljivo čitati o ovoj neobičnoj osobi koja je već oblikovala svet kao retko ko, a Volter Ajzakson je to pretočio u zaista izuzetnu knjigu. A sada da kažem i nešto konkretno o samom štivu.

Mnogi slojevi Ilonovog karaktera su istaknuti na dirljiv način. Lako sam se identifikovao sa njim i navijao da se izvuče iz užasne porodične situacije koja ga je zadesila tokom detinjstva u Južnoj Africi. Pitam se da li je i koliko zlostavljanje koje je pretrpeo od oca na njega uticalo i pokrenulo njegovu neverovatnu želju da ostvari svoje ciljeve, ili je to nešto što se već u njemu krilo. Situacija ga je, u svakom slučaju, naterala da sa sedamnaest godina napusti svoju domovinu put Sjedinjenih Američkih Država, gde je mogao da započne ostvarivanje vlastitih ideja. Čini se da ne možete da izgradite tehnološku imperiju sa sedištem u nekoj drugoj zemlji. Ili pet tehnoloških imperija, kad smo već kod toga.

Prosto je suludo šta je sve ovaj čovek postigao i šta je promenio od tada. Neposredno pre nego što je počeo da od Tesle pravi najvredniju automobilsku kompaniju na svetu, sve druge velike automobilske kompanije su prestale da prave ozbiljna električna vozila. To je bila opklada koju je prihvatio, a zbog njegovog maničnog uma verovatno je jedini čovek na planeti koji je uspeo da na tržištu (koje je okrenuto protiv električne energije i pod velikim uticajem naftne industrije) održi jednu ovakvu kompaniju.

Isto je bilo i sa Spejseksom. Podstaknuta Maskovom željom da odvede ljude na Mars, da to bude prvi korak ka pretvaranju čovečanstva u multiplanetarnu vrstu, kompanija koju je osnovao uspela je da postane prva privatna raketna kompanija koja doprema robu i astronaute na međunarodnu svemirsku stanicu, ili u orbitu, pa čak i da prizemlji raketne pojačivače kako bi bili spremni za ponovnu upotrebu. Ovo je prosto neverovatno postignuće.

U njegovoj prošlosti bilo je i nekoliko neuspešnih kompanija, kao štu su na primer kompanija za bušenje tunela ili projekat za ubrzano kretanje ljudi u kapsulama pod nazivom „hiperpetlja“. Međutim, čak su i neke od sporednih kompanija koje je stvorio (ili su bile pod njegovim velikim uticajem) sada industrijski giganti, poput Pejpala, koji mu je doneo prve milione, ili OpenAI, čiji je proizvod bot ChatGPT, koji se obučavao na velikim skupovima podataka s interneta kako bi odgovarao na pitanja koja mu postave korisnici.

Za mene je Ilon Mask jedna od najinspirativnijih, ako ne i jedina takva živa osoba na svetu. Navijam za njega da uspe. Želim da napravi tog Teslu vrednog 25.000 dolara i „robotaksi“ koji je bio njegov prvobitni plan. Želim da odvede ljude na Mars i da tamo izgradi koloniju dok sam još živ. Želim da svedočim o veličini čovečanstva ili možda jednoga dana da u nekom svojstvu aktivno učestvujem u svemu tome.

Pre njega delovalo je kao da smo kolektivno došli do granica svojih mogućnosti. Bilo je tu doduše prilično malo inovacija i nekoliko velikih ideja, koje su sve odmah odbačene kao previše rizične ili sulude, kako ne bi dobile nikakve investicije ili podršku javnosti. Jednom sam bio na panel diskusiji koju je držao pisac Džordž R. R. Martin i sećam se da je rekao kako je bio tužan kada su SAD objavile da će prestati sa putovanjima u svemir i da će otkazati program svemirskog šatla. I bio sam tužan zbog toga. Da li smo postali vrsta koja se bavi pukom administracijom? Da li pokušavamo prosto da održimo trenutno stanje, i to na veoma loš način (porazmislite samo o klimatskoj krizi)? Da li smo postali društvo koje se uglavnom sastoji od sudija, umesto izvršilaca, kako je to jednom Ilon primetio?

Mask je u meni upalio tu iskru nade da možemo ponovo da postanemo istraživači, ali i da opstanemo na ovoj planeti.

Međutim, kao što ste verovatno upoznati, u poslednjih nekoliko godina je Mask izgubio predstavu o sopstvenim vizijama. To je velika tragedija njegovog života. Jasno je da su svi ti dvadesetočasovni radni dani konačno doveli do svojevrsnog mentalnog sloma. Postao je nepodnošljiv na društvenim mrežama, počeo je da naseda na idiotske zavere i skrenuo pažnju sa svojih misija na besmislenu kupovinu Tvitera. Neki to zovu „kraljeva bolest“, kada uspešna osoba postaje toliko arogantna da veruje da može da popravi bilo šta na svetu, pa čak i veoma nefunkcionalnu društvenu mrežu. Skoro četvrtina knjige je posvećena preuzimanju Tvitera, i premda je zanimljivo čitati detalje o svemu tome, ponekad je teško poverovati kako je genijalni inženjer poput Ilona, koji je dizajnirao raketne brodove koji su uspešno stigli u svemir, mogao da bude toliko neinformisan o najosnovnijim problemima platforme, koja u suštini predstavljaju društvena i etička pitanja na koja niko nema tačne odgovore – a najbolji primer za to je koliko slobodna bi sloboda govora trebalo da bude.

Zapravo bi lakše bilo učiniti električne automobile delom mejnstrima i poslati rakete u orbitu nego odgovoriti na ova pitanja. Znao sam to i ranije, a sigurno je i on. Zato je sve to veoma zbunjujuće.

Ipak, donekle je bio u pravu. Kada je otpustio oko 60 posto od onih bespotrebnih 7.500 radnika koji su radili za Tviter, platforma je uglavnom ostala funkcionalna uprkos onome što su svi kritičari govorili, tako da je opravdao svoj potez. Kada sam čitao o tome koliko su oni koji su bili zaposleni u kompaniji Tviter zapravo bili neambiciozni i uspavani kada je Mask preuzeo vlast, uverio sam se u to da je bio u pravu što je napravio čistku. A putovanje u Sakramento na koje se upustio sa svojom pratnjom kako bi lično pokrenuo servere koji ga koštaju 100 miliona dolara godišnje, uprkos tome što su mu ljudi iz IT sektora rekli da je za to potrebno 6–9 meseci i da će biti potrebni različiti izvođači radova, bilo je jako smešno i oraspoložilo me je kada sam pročitao kako je ponovo dokazao da su oni koji su ga loše procenili ponovo pogrešili.

Svidelo mi se što njegova majka Mej i brat Kimbal i dalje igraju jako važnu ulogu u njegovom životu i često pokušavaju da ga vrate na pravi put. Posebno mi se dopada ono što je Kimbal bez okolišanja rekao svom bratu o celoj situaciji sa Tviterom: „Zaista me zabole patka za Tviter. On je samo bubuljon na dupetu onog što bi trebalo da bude tvoj uticaj na svet.“

Naravno da i njegov privatni život igra veliku ulogu u ovoj biografiji. Imao je tri različite žene, a sa njima ukupno desetoro dece (dok je pisana knjiga; Mask danas ima dvanaestoro dece, prim. prev.). Iz neobjašnjivih razloga sve su to bile vantelesne ili surogatske trudnoće, tako da je Mask otac dva para blizanaca i jedne trojke, što je tipično za vantelesno začeće. Bilo mi ga je žao kada sam pročitao i saznao da je jedno od njegove dece odlučilo da ga mrzi, kao i sve ono za šta se zalaže, i prekine svaki kontakt sa njim. Ilon ne deluje kao loš otac, samo je problem u tome što je često odsutan. Očigledan razlog je to što je postao najbogatiji čovek na svetu, predstavljajući kapitalističku strukturu društva koju mnogi smatraju nepravednom. Ovaj prekid komunikacije sa detetom ga je naterao da proda sve svoje kuće i počne da živi prilično skromno, što zaista poštujem. Nažalost, to nije popravilo odnos između njih.

Prilično je dirljiv i njegov odnos sa detetom slavnog imena, koje je dobio sa muzičkom umetnicom Grajms, koje se zove X Æ A-12. Čini se da je mali Iks njegova maskota. Mask ga vodi na mnoge sastanke, dok dvogodišnjak trči oko raketa i kroz njegove gigafabrike, istražuje krovove kuća na koje se postavljaju solarne ploče, a naučio je kako da odbrojava od deset pre nego što je naučio da broji do deset zbog svih raketnih lansiranja na kojima je prisustvovao. Iako Grajms i Ilon više nisu par, čini se da su jako dobri prijatelji i da zajednički donose odluke o detetu, tako da se čini da on ima svu tu ljubav u životu koja nedostaje mnogim veoma uspešnim ljudima.

Ilon još uvek ima jako puno potencijala. Bilo bi šteta ukoliko bi dozvolio da Tesla ostane na ovom nivou proizvodnje solidnih električnih automobila po pristojnim cenama dok sve ostale automobilske kompanije polako hvataju korak, i ako bi Spejseks samo obavljao NASA lansiranja vladinih satelita, i tome slično, kako bi dobio veću podršku zainteresovanih strana. Obe kompanije moraju da se vrate na pravi put kako bi dostigle sledeći nivo i ispunile svoje misije. A Ilonovi hrabri potezi su preduslov za to. Već je ostvario jako veliki uticaj na svet, ali bi mogao da postigne još mnogo toga.

Autor: Tim Tig
Izvor: teesche.com
Prevod: Kristijan Vekonj


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
na harvardu uklonili povez od ljudske kože sa knjige iz svoje kolekcije koja se tamo nalazi od 1934 godine laguna knjige Na Harvardu uklonili povez od ljudske kože sa knjige iz svoje kolekcije koja se tamo nalazi od 1934. godine
06.09.2024.
U junu 2014. godine biblioteka Hoton koja se nalazi u sklopu Univerziteta Harvard postavila je objavu na blogu pod naslovom Caveat Lecter („Čuvajte se Lektera“), u kojoj saopštava „dobru vest za ljubi...
više
prikaz romana oblomov sasvim običan ruski plemić i njegova krajnje neobična lenjost laguna knjige Prikaz romana „Oblomov“: Sasvim običan ruski plemić i njegova krajnje neobična lenjost
06.09.2024.
Dugo pre nego što su na scenu stupili satiričari poput Semjuela Beketa ili Džerija Sajnfelda, u carskoj Rusiji postojao je sitni državni činovnik po imenu Ivan Gončarov, autor čuvenog romana o jednom ...
više
prikaz romana čuvarka priča sjajna priča za zadovoljstvo i užitak laguna knjige Prikaz romana „Čuvarka priča“: Sjajna priča za zadovoljstvo i užitak
06.09.2024.
Gospode, kakva knjiga! Ne mogu da se opasuljim, baš sam uživala! Dženis je čuvarka priča – dok dane provodi kao čistačica, ona sakuplja priče onih koji su podelili svoj život sa njom ili onih čije del...
više
dejan stojiljković planiram da nemanja lukić serafim postane neka moja kombinacija blejda i džejmsa bonda laguna knjige Dejan Stojiljković: Planiram da Nemanja Lukić Serafim postane neka moja kombinacija Blejda i Džejmsa Bonda
05.09.2024.
Dejan Stojiljković bio je vrlo aktivan u poslednje vreme, pa smo tako dobili integralnu verziju „Konstantinovog raskršća“, novu knjigu „Serafim“, a uskoro stižu i brojni drugi projekti. Dejan S...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.