Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Crna ruka“ Stefana Taltija - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Crna ruka“ Stefana Taltija

„Crna ruka“ je bila zločinačka organizacija koja je prevashodno iskorišćavala italijanske imigrante koji su u Sjedinjene Države došli početkom 20. veka u potrazi za boljim životom. Njihova preteća i iznuđivačka pisma obično je pratila slika zloslutne crne ruke. Prvobitno aktivna samo u italijanskim četvrtima Njujorka, ova organizacija je na kraju postala sinonim za sicilijanske kriminalce poznate kao mafija.

„Crna ruka“ Stefana Taltija beleži uspon zloglasnog sindikata u Americi ispitivanjem karijere jednog hrabrog italijanskog detektiva NYPD-a, Džozefa Petrosina. Njegova misija bila je da razotkrije i uništiti članove misteriozne i tajne organizacije koja je širila svoje terorističke pipke po Americi.

Nasleđe detektiva Petrosina svakako zaslužuje priznanje. Njegove metode, koje podsećaju na metode Šerloka Holmsa i filmskog junaka Džimija „Popaja“ Dojla, u jednom trenutku su ga učinile najpoznatijim Italijanom još od Kristofera Kolumba. Međutim, njegova reputacija jednog od najomiljenijih američkih policajaca odavno je pala u zaborav.

Moderna percepcija mafije zasnovana je uglavnom na holivudskom prikazu paternalističkog društva koje iznad svega ceni porodicu uprkos nasilju – kakve smo gledali u „Kumu“ i „Porodici Soprano“. Ova knjiga otkriva da se mafija u stvarnosti sastojala od nasilnika sociopata čija su oruđa za uspeh bili otmica, podmetanje požara i bombi, i svirepa ubistva.

Istorijska publicistika treba da ima određenu relevantnost da bi današnjoj generaciji bila zanimljiva, a Taltijeva knjiga to uspeva. Opisuje američko stanovništvo koje su terorisali crnomanjasti imigranti koji nisu govorili engleski. Političari su podržavali politiku ograničavanja broja pripadnika strane etničke grupe za koju se smatralo da se nikada neće prilagoditi severnoevropskom stanovništvu Sjedinjenih Država. Predložena je čak i masovna deportacija ove opasne manjine.

Stefan Talti temeljno je istražio epohu kao i Petrosinovu arhivu – veliku kolekciju novinskih isečaka, članaka, porodičnih dokumenata i pisama saučešća koji su stigli posle detektivove smrti. Na kraju knjige se nalaze beleške i bogata bibliografija koje će čitaoce zainteresovane za ovu temu navesti na dalje istraživanje.

Izvor: journalstar.com
Prevod: Ivana Jeremić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.