Laguna - Bukmarker - Prikaz klasika Fransoaz Sagan „Dobar dan, tugo“ – Neponovljiv prvenac - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz klasika Fransoaz Sagan „Dobar dan, tugo“ – Neponovljiv prvenac

Pripovedačica i glavna junakinja kratkog romana–prvenca Fransoaz Sagan (1935-2004) je Sesil, mlada buržujka puna kaprica, senzualnosti i sklonosti ka frivolnom. Sadržaj ovog dela izvorno objavljenog 1954. – kada je autorica bila jedva punoletna – zasniva se na događajima koji su se odvijali koju godinu pre trenutka predaje priče čitaocu: dok je Sesil još bila gimnazijalka. Na imanju na mediteranskoj obali, sa namerom da provedu dane uživanja na plaži i pod suncem i da na što ugodnije načine zaborave parisku svakodnevicu, nalaze se glavna junakinja, njen četrdesetogodišnji otac Rejmon, veseli i frivolni udovac–zavodnik do tada sklon kratkim vezama, prijateljica njegove pokojne supruge Ana i dvoje mladih, Elza i Siril.

Sva tri sporedna lika poseduju vrlo konkretne karakteristike koje će ih voditi ispunjenju jasno zadate uloge u priči. Za početak, Ana ranije nije bila bliska sa Rejmonom i po svojoj ozbiljnosti i suzdržanosti predstavlja opreku izrazito putenoj i provokativnoj Elzi, dok je njen partner Siril atraktivni dvadesetogodišnjak koji se dopada i glavoj junakinji. Svi junaci dela su pak na prvi pogled zadovoljni, površni i lepi buržuji koji samo žele brzometnu telesnu ljubav.

Međutim, u dva dela romana, kao da čitamo štivo o dva različita glavna junaka i glavne junakinje. Konflikt koji do toga dovodi leži u samoj Aninoj snazi ličnosti, koja menja prirodu površnih odnosa ostalih likova a zatim i u njenom započinjanju romanse sa Rejmonom. Time će ona, pre svega, uneti red i disciplinu u haotični život pun kaprica kakav su do tada vodili kćerka i otac, koji nakon niza površnih i karnalnih veza, uplovljava u jednu, pre svega mentalnu. Pošto Sesil počinje da je smatra neprijateljem ostatka porodice i njene harmonije, ona pokušava da ubedi Rejmona da je Elza zaljubljena u Sirila kako bi probudila njegovu ljubomoru i podstakla ga da zbog nje ostavi Anu. Kao u želji da očuva oca u svojstvu večnog mladića – što i on negde i dalje želi – glavna junakinja postiže da Elza postane Rejmonova seksualna igračka. Na kraju krajeva, Sesil osvešćuje posesivnu i poluincestuoznu prirodu svoje ljubavi prema ocu, i želi da ona takva i ostane, u čemu bi Ana bila samo prepreka i pretnja.

Tuga u romanu nije toliko prisutna, iako je sugerisana počev od naslova, motoa u vidu stihova Pola Elijara i prvih rečenica romana, mada je pripovedačica poriče. Tuga se ponovo pominje na kraju knjige, zajedno s kajanjem, da bi je Sesil posle svega priznala i naslovnom sintagmom završila i – kao mentalno znatno zrelija nego na početku štiva – zaokružila roman.

Sve uzev, glavna draž prvenca Fransoaz Sagan nije u tome što je vrlo mlada napisala delo koje će biti široko prevođeno i komercijalno i poslužiti kao predložak za filmsku adaptaciju i čitati se sa nesmanjenim intenzitetom gotovo 70 godina. Pretežni značaj romana je u plastičnom i ekonomičnom dekonstruisanju površne pariske buržoazije posle Drugog svetskog rata, dekadencije jedne važne društvene klase. Ili se slična uloga može pridati tretmanu završetka mladosti i prelaska iz čistog hedonizma, indolencije i apatije u odgovornost na jedva 130 stranica, gde nijedna rečenica nije viška. Vrlo je bitno spomenuti i kulturni kontekst u kojem je roman objavljen: u tom trenutku, Sartr, egzistencijalizam i društveno angažovana književnost bili su nametnute kanonske pojave (ne samo) u Francuskoj. U tom trenutku, jedna osamnaestogodišnjakinja uspeva da upečatljivo plasira svoj prvenac o hedonizmu, egoizmu i potrazi za zadovoljstvom, što znači da je Fransoaz Sagan uspela da, uz sve drugo, izrazito podrije onovremene književne norme.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.