Laguna - Bukmarker - Prikaz ciklusa romana „Spori povratak kući“: Poetički preokret - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz ciklusa romana „Spori povratak kući“: Poetički preokret

Posle svojih romana „Golmanov strah od penala“ (izvorno objavljen 1970) i „Nesreća bez želja“ (1972), budući austrijski nobelovac Peter Handke (1942) radikalno je promenio način pisanja. Dok je u dotičnim kratkim narativima prožetim jezgrovitim rečenicama više vodio računa o sižeu, a pojam putovanja sveo na potrebe radnje, ono se, u četvoroknjižju „Spori povratak kući“ (započetom 1979) pretvorilo u svrhu samog pisanja. Sličan je slučaj i sa opisima, gotovo odsutnima iz romana „Golmanov strah od penala“ i „Nesreća bez želja“.

Razlike u pristupu zahvatile su i Handkeove intertekstualne i tematske opsesije. Ako su „Golmanov strah od penala“ i „Nesreća bez želja“ Austrijančev odgovor na kamijevsko-kafkijansko modernističko bavljenje otuđenjem, tetralogija „Spori povratak kući“ usmerena je na jedinku i njen identitet i na opsesije klasičnije umetnosti.

Celokupan četvoroknjižni ciklus već naslovom priziva Homerovu „Odiseju“. Svaki osoben umetnik radikalno menja kontekst pojmova koje intertekstualno obrađuje, a Handke je za početak teško mogao da izabere oprečnije poprište zbivanja Grčkoj i, u krajnjem slučaju, Mediteranu i Evropi, nego što je to Aljaska. Onde geolog Valentin Zorger pokušava da sprovede svoje istraživanje prirode i spremi se na povratak kući.

Dok „Golmanov strah od penala“ započinje u Beču i završava u jednom pograničnom austrijskom gradiću, a „Nesreća bez želja“ većinu opšteg okvira nalazi na selu, prebivalište glavnog junaka „Sporog povratka kući“ okruženo je tek ponekim zdanjem i ledom. Zorger u početnom delu ciklusa dospeva do Menhetna, a pripovedač njegovo nedovršeno teorijsko bavljenje prirodom menja njenim usputnim, ali supstancijalnim, tretmanom u praksi kojim se produbljuju izvesne geteovske opsesije. Dok je nemački romantičarski pesnik u svom konceptu denaturalizacije prirodu sveo na haos simbola koji jedino umetnost može da dovede u red, Handke je takvu oblikotvornu funkciju dao jeziku što pretvara geteovsku teoriju u praksu. Konačno, drugi roman iz četvoroknjižja „Pouka Sent Viktoara“ (1980) započinje motom – Geteovim citatom. Ovde Zorger pripoveda iz prvog lica, dok naracija „Sporog povratka kući“ protiče iz trećeg. Geolog se vraća u Evropu i otvoreno u svom motrenju prirode uspostavlja paralele s načinom na koji su je videli, a kroz nju i sebe same, klasičniji slikari poput Sezana ili Rembranta.

U prva dva dela četvoroknjižja siže je zanemaren u odnosu na potragu za identitetom i (njegovom) prirodom. Uloga radnje pojačana je u preostala dva štiva. U „Detinjoj povesti“ (1981) glavni junak razvodom biva upućen na svoju malu ćerku. U delu je geografski fokus „sporog povratka kući“, započetog u Americi i nastavljenog po Evropi, sužen na putanju Pariz–Austrija, a ponovno osvajanje ličnih korena privedeno je kraju. Devojčica ima i ulogu da zaokruži simbolički sloj identitetskog ciklusa, jer detinjstvo je polazište identiteta. Istovremeno, ako „povest“ rešeno otvara pitanje porodice, završna drama „Kroz sela“ ga zatvara. U njoj se autorov alter ego Gregor, nakon smrti roditelja, vraća ostatku familije: sestri i bratu. Promena pripovedačkog modela dramskim smišljeno simbolički podriva dotadašnji narativni sistem: ako je proza svojstvenija istraživanju jedinke i njenog najbližeg poroda, komad je pogodniji ispitivanju spoljašnjosti i šireg broja junaka jer se, na kraju krajeva, piše za publiku u neposrednom, pozorišnom, vidu. Takođe, rasturanje narativnog modela logično prati zamene bavljenja unutrašnjim svetom, prirodom (!), bavljenjem vanjskim. Tako je ciklus „Spori povratak kući“, koji je uneo preokret u poetiku velikog austrijskog pisca pa ga je nužno pročitati da bi ona mogla da bude shvaćena, zaokružen na najprikladniji i najprirodniji mogući način.

Autor: Domagoj Petrović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više
prikaz knjige ko te šiša duhovite priče o našoj naravi direktno iz frizerskog salona laguna knjige Prikaz knjige „Ko te šiša!“: Duhovite priče o našoj naravi direktno iz frizerskog salona
28.03.2024.
Kratke priče u debitantskoj zbirci „Ko te šiša!“ Irene Petrović odvijaju se u prostoru beogradskih frizerskih salona: od pretesnog lokala zapuštenog enterijera, opremljenog dotrajalim priborom u kome ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.