Laguna - Bukmarker - „Poplavljeni um“: U potrazi za istinom - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Poplavljeni um“: U potrazi za istinom

U igrano-dokumentarnom filmu „Hjustone, imamo problem!“ Žige Virca (2016) Slavoj Žižek kaže da laž u koju verujemo može da nam otkrije istinu bolje nego što bismo mi tu istinu mogli da konstruišemo iz realnosti.

Ako pretpostavimo da su teorije zavere samo laž i obmana, što one doista i jesu, prema ovoj Žižekovoj logici, nameće se pitanje šta bismo onda mi iz njih mogli da otkrijemo kao istinu.

Roman Jovana Ristića – „Poplavljeni um“, objavljen u izdanju Lagune krajem prošle godine, vodi čitaoca u svest koja konstruiše i projektuje jednu od najbizarnijih teorija zavere koju je ljudski rod imao prilike da dosad upozna.

Reč je o teorijama vezanim za HAARP antenu koja može da kontroliše vremenske prilike, raspoloženje, ljudsku svest i ko zna šta sve još a da se to i ne zna.

Za vreme trajanja svetske pandemije virusa korona teorije zavere su se dodatno rascvetale i raširile poput zaraze koja ne napada telo, već um.

Kao što i sam autor ovog romana kaže u jednom intervijuu, sigurno će biti potrebno da prođe neko vreme kako bismo uopšte uspeli da shvatimo i raščivijamo na koji način nastaju sve te teorije vezane za aktuelnu pandemiju.

Radnja Ristićevog romana smeštena je u ne tako davnu 2014, kad je Balkan bio poplavljen nakon obilnih kiša.

Ova tragedija koja nas je zadesila iznela je na videlo i pokazala istinsku solidarnost naroda, ali i mnoge društvene i političke anomalije, jedna od njih je svakako teorija o navodnom uzroku ovih poplava.

Dakle o HAARP anteni. Ristić svoj roman počinje tamo gde danas mahom počinju sve naizgled važne, a zapravo trivijalne stvari, na društvenim mrežama.

U ovom slučaju je to Fejsbuk grupa u kojoj se nalaze istomišljenici, teoretičari zavere koji svu bedu i užas srpskog naroda vide u delovanju HAARP-a.

Buntovnička prepiska dobija na ozbiljnosti kad se junak romana Momir osmeli da pozove na akciju u kojoj će se organizovano „otići na HAARP“.

Naravno, kako to obično biva, pregršt ljudi se odazvalo na poziv, ali se ispred Palate pravde, gde je bio zakazan sastanak, pojavilo svega njih četvoro.

Lokacija HAARP-a prema pretpostavci ove ekipe je negde u okolini sela Barajevo.

Tako da vrlo brzo četvoročlana ekipa polazi u svoju uzbudljivu i bizarnu avanturu na kojoj će doživeti nesvakidašnje događaje.

Pored Momira, organizatora ovog skupa, koji time što kasni na ovaj sastanak već pokazuje da je neodgovoran i nezreo, a samim tim i neostvaren, što će ostati i do samog kraja, tu su i njegov prijatelj Filip, Mrvica i Beba.

Filip je nesigurni, zaneseni mladić koji je tu više zbog svog prijatelja, a kulminaciju njihovog prijateljstva čitaoci će otkriti u četvrtom poglavlju kad ekipa stigne do svog odredišta.

On je takođe u neprestanom preispitivanju situacije u kojoj se našao i čitave ove ekspedicije u koju se upustio.

Ali pored svega toga i lik koji će nezrelog Momira vraćati u realnost, kao Sančo Pansa Don Kihota.

Mrvica je pravi primerak rmpalije koji u ovom sastavu, pored Momira, jedini veruje u ono što idu da učine, ali ne tako zaneseno i naivno kao Momir, već sa određenom dozom vojničke spremnosti kao da se zaista ide u ratni pohod.

Dok Beba koja ih vozi jeste onaj ubačeni lik koji će Momiru i Mrvici sve vreme da kontrira, jer je njena motivacija za polazak suprotna njihovoj.

Naima, ona je tu samo kako bi dokazala da je čitava stvar potpuna glupost.

Kroz četiri poglavlja ovog romana čitalac će otkrivati intimne i privatne delove života ovih likova i na taj način ih upoznavati.

Pored toga pratiće njihovu međusobnu dinamiku, koja se kreće od uzajamnog trpljenja do svađe, ali i zbližavanja.

Linearni tok narativa presecaju piščeve digresije na scene iz prošlosti, novinskih članaka i intervjua izvesnog popularnog teoretičara zavere koji je Momiru pre svega veliki uzor.

„Poplavljeni um“ je priča koja kao da govori o srpskoj verziji akcije na Oblast 51, a koja pokušava da pekićevski demontira strukturu uma podložnog teorijama zavere.

Na ovaj način odgovor na pitanje sa početka teksta stoji negde u romanu između redova, a najeksplicitnije otkriva istinu o stanju ovdašnjeg društva koje je žrtva internet prevara.

Autor: Nenad Lančuški
Izvor: Danas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana kuća na rivijeri priča o ljubavi, gubitku, ratu i tajnama koja se čita u dahu laguna knjige Prikaz romana „Kuća na Rivijeri“: Priča o ljubavi, gubitku, ratu i tajnama koja se čita u dahu
27.03.2025.
Nataša Lester piše očaravajuće istorijske romane ispunjene emocijama, a „Kuća na Rivijeri“ od toga nimalo ne odudara. Radnja je pretežno smeštena u Francuskoj i odvija se kroz dve vremenske linije koj...
više
delfi kutak je pročitao tupak šakur autorizovana biografija  laguna knjige Delfi Kutak je pročitao „Tupak Šakur: Autorizovana biografija“
27.03.2025.
Biografiju Tupaka Šakura, pored vernih obožavalaca njegovog lika i dela, mogao bi, a i trebalo da svako pročita – svaka osoba koja u ovom svetu teži za ravnopravnošću i pravdom. Igrom slučaja odgaj...
više
prikaz romana monine oči nauči da primaš laguna knjige Prikaz romana „Monine oči“: Nauči da primaš
27.03.2025.
Pisac Toma Šleser knjigom „Monine oči“, velikom delu inicijacije u umetnost i u život i priči o neraskidivoj vezi između devojčice i njenog dede, poziva čitaoca na put kojim se jača duh i umanjuje nes...
više
prikaz romana revolucija artura peres revertea duh meksika laguna knjige Prikaz romana „Revolucija“ Artura Peres-Revertea: Duh Meksika
27.03.2025.
Ovi su nam dani pokazali da, mimo naših priželjkivanja, a kanda i potreba, neke revolucije su u određenom trenutku suštinski ipak nagoveštaji ili njeni vesnici. I dobro je što je tako. A Artura Peres-...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.