Laguna - Bukmarker - Pet fascinantnih činjenica o ljudskom telu koje ćete pronaći u novoj knjizi Bila Brajsona - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Pet fascinantnih činjenica o ljudskom telu koje ćete pronaći u novoj knjizi Bila Brajsona

Knjiga „Telo: Vodič za vlasnike“ proizvod je Brajsonove velike radoznalosti i puna je činjenica kojima ćete fascinirati vaše sagovornike.

Anglofil Bil Brajson, prvi put je javnosti postao poznat 1973. godine. Na ljubazan i satiričan način posmatra sve, od vrućih kupki u priobalnim motelima („Beleške s malog ostrva“ iz 1995), do genijalnog Šekspira („Šekspir – svet kao pozornica“ iz 2007) i vatrenog rođenja planete Zemlje („Kratka istorija bezmalo svačega“ iz 2003).

Brajson, kojeg zanimaju putopisi i popularna nauka, ne prestaje da postavlja pitanja, sve dok u potpunosti ne razume temu koja ga zanima. Kako se meri težina Zemlje? Kako funkcionišu ljudske krvne ćelije? Zašto ne možemo da živimo zauvek?

Radoznalost pokreće nauku, a u Brajsonovom slučaju, radoznalost ga pokreće da piše o toj istoj nauci. U doba kada na svakom ćošku nailazimo na protivnike vakcina, zdrave kremice i pobornike zdravog života, ova knjiga nam je preko potrebna. U knjizi „Telo: Vodič za vlasnike“ Brajson ukršta svoju moć poezije i preciznosti, kako bi objasnio „topli komad mesa“ koji zovemo ljudskim telom.

Knjiga je puna činjenica kojima ćete fascinirati vaše sagovornike, a ovo su mojih pet omiljenih.
 
  1. Potrebno je 96.546,79 funti (12.540.887.35 dinara / 106.977,03 evra / 126.564,52 dolara) da bi se stvorio jedan čovek, slične građe i visine kao Benedikt Kamberbač, kako tvrde iz Kraljevskog hemijskog društva, koje Brajson pominje u bibliografiji. Kako Brajs u „Telu“ piše, čovek je u isto vreme običan i nestvaran: sastavljen od prilično jednostavnih elemenata, koji čine neverovatan sistem, a koji naučnici ni dan-danas ne razumeju. 

    Hajde da sve saberemo: 61% čovekovog tela čini kiseonik (8,9 funti / 1.159,53 dinara / 9,8 evra / 11,6 dolara) i 10% vodonik (16 funti / 2.084 dinara / 17 evra/ 20 dolara), koji su povezani u jedinjenje koje čini vodu. Ugljenik je već skuplji - 13 i po kilograma koji se nalaze u ljudskom telu koštaju 44.300 funti (5.771.638,79 dinara / 49.085,86 evra / 58.073,48 dolara). Kalcijum, fosfor, kalijum i nešto ređi elementi čine ostatak. Ali kako Brajson piše: „Ali ništa od ovoga nije važno, jer da sad okupimo sve naučnike, žive i mrtve, niko od njih ne bi uspeo da napravi jednu jedinu živu ćeliju, a kamoli da stvori čitavo ljudsko biće nalik Benediktu Kamberbaču.“
     
  2. Svaki dan dobijate rak, tj. dobili biste ga da vas vaše ćelije ne brane. „Procenjeno je da svaki dan jedna do pet ćelija postane kancerogena, te ih vaš imuni sistem zarobljava i uništava.“ 

    I ne postoji samo jedan „imuni sistem“. Imuni sistem je drugačiji kod svake osobe i neprestano se menja, u zavisnosti od toga da li ste pod stresom ili ste umorni. Nije ni čudo što ne znamo uzrok velikog broja bolesti. Iako su tehnike koje naš imuni sistem koristi protiv određenih vrsta raka veoma uspešne, protiv drugih vrsta raka nisu. Autoimune bolesti, uključujući i alergije (kada vaš imuni sistem ne radi u vašu korist) do danas nisu u potpunosti istražene i u velikom broju slučajeva budu neizlečive. Kako Brajson piše, ovo je „užasna seksistička“ bolest, jer 80% ljudi koji pate od ovih bolesti jesu žene.
     
  3. Boja kože koja određuje rasu čoveka debela je samo jedan milimetar. Brajson je u knjizi citirao hirurga koji je uklonio mali deo kože sa pacijenta i rekao: „Ovaj mali komad epiderma označava ljudsku rasu.“ Ako pogledamo ljude širom sveta, neki imaju svetliju kožu kako bi na suncu lakše upili vitamin D. Kroz vekove, ljudi su prilikom evolucije menjali boju kože, kako bi se lakše prilagodili sredini u kojoj žive. 

    Brajson u knjizi citira antropološkinju Ninu Jablonoski, koja kaže da je, s biološkog aspekta, boja kože samo „reakcija na sunce“. Takođe je dodala: „Pogledajte koliko je ljudi tokom istorije porobljeno, omraženo, linčovano, obespravljeno zbog boje kože.“
     
  4. Nismo stvoreni da idemo na samo dve noge. Kada su naši preci, potomci majmuna, sišli sa stabala, videli su da hodanje na dve noge ima svoje prednosti: mogli su da se kreću lakše i da vide dalje. Ali na našem kosturu se vidi da je stvoren za kretanje na četiri, a ne na dve noge. Kako Brajson piše: „Hodanjem na dve noge pritiskamo hrskavicu koja se nalazi između pršljenova, zbog čega dolazi do diskus hernije, tj. prolapsa međupršljenskog diska. Bol u leđima je jako čest i javlja se kod čak 60% ljudi. A da ne govorimo o bolu u kukovima i kolenima. 

    Ali hodanje na dve noge najnegativnije je uticalo na porođaj. Ovo je jako važno u današnje vreme, pogotovo kod žena koje veruju da mogu da se porode bez problema, uz mirišljavu sveću i nekoliko mentalnih vežbica. Brajson piše: „Suženje karlice usled hodanja na dve noge ugrozilo je žene prilikom porođaja. Postoje veće šanse da žena umre na porođaju nego bilo koja životinja i bol koji žena oseti prilikom porođaja mnogo je veći nego kod životinja.“
     
  5. Svake godine odbacimo pola kilograma ljuskica mrtve kože. Pročitajte knjigu „Telo“, ali nemojte da je čitate dok jedete pastu sa izrendanim parmezanom, kako vam ne bi pripala muka. 


Autor: Keri Redford
Izvor: independent.co.uk
Prevod: Lidija Janjić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.