Laguna - Bukmarker - Osvrt na autobiografiju Vuka Draškovića „Ožiljci života“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Osvrt na autobiografiju Vuka Draškovića „Ožiljci života“

U selu Slivlje, među hercegovačkim brdima, koje je ličilo na „neku hajdučku jazbinu“ i gde ništa pitomo nije moglo da se primi zbog divlje klime, rođen je dečak po imenu Vuk. Nakon samo šest meseci njegova majka umire, držeći svoju bebu u naručju. Visprenost uma nasleđuje od majke, koja je napamet znala „Gorski vijenac“ i pevala uz gusle. Mnoge epske pesme recituje na zimskim seoskim „sijelima“, od toga „Boj na Kosovu“ čita svake večeri, uz koje žene plaču i uzdišu, a muškarci i deca ćute i misle. U teškom siromaštvu, zadojen pričama o strašnim „Turcima krvopijama“, išao je u školu đak-pešak, dvanaest kilometara u svakom smeru, svakog dana, prolazeći kroz čudnovatu prirodu koja je ličila na neko začarano mesto. Posle škole je pomagao svojoj pomajci i ocu u čuvanju ovaca i goveda, učeći na pašnjacima svoje lekcije i puštajući maštu da leti hercegovačkom divljinom po kojoj su često udarali gromovi. Teški dani nemaštine i rada u višečlanoj porodici ostaće u njegovom sećanju kao najlepši i nedosanjani san do dana današnjeg.

Uzavrela krv pomalo divljeg temperamenta bujala je da se pokaže što bolje u svemu – u školi da bude među najboljim učenicima, u studentskim danima među najburnijim protagonistima studentske pobune šezdeset i osme, u novinarstvu da među prvima donese i najbolje napiše najnoviju vest. Odrastajući uz oca koji je bio u partizanima, usađena uverenja počeće da menja životnim iskustvima, sazrevanjem, ali i upoznavanjem koleginice sa Pravnog fakulteta u koju se zaljubljuje i koja ga ostavlja ubrzo nakon započete romanse. Ljubav prema onoj koju nema u narednim godinama će se ipak ostvariti i krunisati brakom. Razlike u stavu o komunizmu vreme će izbrisati.

Dane novinarstva koje je proveo u Africi kao dopisnik Tanjuga doživeće kao živopisno i novo sagledavanje stvarnosti i političkog života u Titovoj Jugoslaviji, među afričkim siromašnim i dobrodušnim ljudima, na tlu odvajkada izrabljivanom od belog čoveka. Po povratku iz Afrike um novinara teži da se preobrazi u um književnika. Piše svoj prvi roman „Sudija“.

Svesno se spremajući da dalje piše o pobuni šezdeset i osme, izvorište kolektivnog nesvesnog se otvorilo pred piscem i kao bujica po papiru krvavim opisima potekla je priča o ustaškom pokolju. Roman „Nož“ tražio je da bude napisan. Dajem sebi slobodu da mislim da je Drašković bio arhetipski provodnik u tom procesu. Slike užasa, pokolja i pomora, poniranje u ljudsko zlo, koje postoji u svim nacijama, ovaplotile su se na papiru. Nijedan pisac na ovim prostorima nije bio toliko blizu Tanatosa, ni delima, ni životom, ni u brojnim romanima, ni u snu, ni na javi kao Drašković. Pisac koji je, pun tajanstvenih glasova, bio najbliži smrti, koji je osetio i ukus i miris iste i uvek pisao o ljudskom stradanju otvoriće bolnu temu pokolja o kojem se ćutalo. Svako je imao pravo da roman tumači kako je hteo. Verujem da su to pravo najviše iskoristili oni koji ne čitaju. Anatema je bačena i na roman i na autora romana.

Politička borba, devedesete, ratno stanje, Milošević, demonstracije predvođene „kraljem trgova“, bezdušne torture u zatvoru, sankcije, bombardovanje, totalni slom jedne velike zemlje… I slom svih poštenih ljudskih duša na ovim prostorima… Individualni i kolektivni ožiljci i dalje su otvorene rane koje bole, svakoga iz svog ugla. A svedočanstvo o tom vremenu iz ugla najvećeg vođe opozicije devedesetih kog je narod sledio danima i mesecima na ulicama, ostavlja gorčinu u mislima i duši. I da želim, ne bih umela da prepričam ostatak autobiografije. Detaljno opisani događaji, ali i zablude i ogorčenost, osude i osećaj izdaje u narodu, opisani su na stranicama i svedoče o danima koje bi svako od nas poželeo da zaboravi i izbriše gumicom. Ali zapisani su i ostaće kao svedočanstvo jednog tragičnog vremena, provejani i svešću o pogrešno donetim odlukama i potezima, samokritikom.

Predrasude o Draškoviću u mene je još devedesetih usadila „TV Bastilja“, koja ni dan-danas ne služi ni svom narodu, a ni istini. A dosta kasnije predrasude o Draškoviću srušio je prvi njegov roman koji sam pročitala. Bio je to „Via Romana“. Tačnije, poetski jezik tog dirljivog romana, koji me je naveo da ubrzo pročitam i skoro sve ostale. Čitanje ruši predrasude, a obrazovanje i životno iskustvo donose metamorfozu ličnosti. Vredi pročitati „Ožiljke života“ upravo iz ovog razloga.

Draškovića mnogi dele na političara i pisca. Po mom mišljenju, on je i poeta, i mistik, i filozof i poznavalac religija i prava, i otresiti orator iz kog progovara proročki glas. I neponovljiva ličnost na ovim prostorima. S jednim čulom viška, uvek će biti zanimljiv i onima koji ga vole i onima koji ga ne vole. I jednih i drugih ima mnogo.

Autor: Ana Todorović-Radetić
Izvor: samoobrazovanje.rs
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.