Laguna - Bukmarker - Održano književno veče posvećeno „Zlatnom runu“ Borislava Pekića - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Održano književno veče posvećeno „Zlatnom runu“ Borislava Pekića

U četvrtak, 6. juna 2013. godine, u amfiteatru Narodne biblioteke Srbije održano je književno veče posvećeno „Zlatnom runu“ Borislava Pekića. U okviru ove književne večeri učestvovali su književnici Aleksandar Gatalica i Dragan Velikić, urednik edicije Petar V. Arbutina, prof. dr Petar Pijanović, prof. dr Dobrivoje Stanojević i glumac Pavle Pekić.



„Zlatno runo“ je remek-delo srpske književnosti. Izdavačka kuća Laguna je prvi tom obimnog Pekićevog dela objavila u septembru 2012. godine i ostvarivši svoj produkcijski plan pred čitaocima je svih sedam delova ovog klasika književne epohe.

Književnik Dragan Velikić istakao je da je „Zlatno runo“ jedna književna gromada koja ne može da se smesti u vremenski kontekst jer priča ovog dela je priča koja je stalno aktuelna.



Profesor dr Petar Pijanović, čiji se doktorski rad odnosio na Pekićeva dela, objasnio je da čitanje knjiga ovog autora posle 30 godina donosi novo tumačenje, uzbuđenje i smisao.

Profesor dr Dobrivoje Stanojević se kroz svoje radove i predavanja posebno bavio humorom koji se prožima kroz Pekićeva dela, a čitanjem odabranih citata potvrdio da je Pekić kroz šalu govorio o veoma ozbiljnim stvarima i da se u mnogim slučajevima šali i na svoj račun.

Glumac Pavle Pekić je uveličao druženje efektnom interpretacijom delova iz knjiga svog strica.



„Zlatno runo“ obeležava čitavu jednu istorijsku epohu i stoji u samom vrhu književnosti napisane na srpskom jeziku u drugoj polovini XX veka. Roman je ostvaren kao ciklus od sedam velikih samostalnih delova, koji su iznutra povezani porodičnom sudbinom balkanskih Cincara, pomešanih sa srpskim stanovništvom i srpskom građanskom klasom u njenom usponu u raspadanju. U srpskoj književnosti „Zlatno runo“ predstavlja kapitalno delo. Svojom pričom, stilom, idejom „Zlatno runo“ se opire ustaljenoj tipologiji porodičnog romana. „Zlatno runo“ je roman o balkanskoj istoriji, roman o drami nacije. U romanu „Zlatno runo“ sve ključa kao u vrelom balkanskom kotlu. Širok tematski zamah Pekićevog romana govori bujnoj, plodnoj imaginaciji i zrelom pripovedačkom majstorstvu. Sva ta svojstva Pekićeve balkanske sage privukla su i inostranu književnu javnost, čime se potvrđuje da je „Zlatno runo“ Borislava Pekića jedno od kapitalnih dela nove srpske književnosti.
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.