Laguna - Bukmarker - Odjek prošlosti kao opomena za budućnost – Povodom knjige „Odjek prošlosti II“ Luke Mičete - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Odjek prošlosti kao opomena za budućnost – Povodom knjige „Odjek prošlosti II“ Luke Mičete

Nije nepoznat podatak da je znameniti Dante Aligijeri u svojoj „Božanstvenoj komediji“ za srpskog kralja Milutina odabrao mesto u paklu, ali nije mnogo poznato kakva se političko-ekonomska igra između Mletačke republike i Srpskog kraljevstva krije iza toga.

Zna se da je pad Smedereva pod osmansku vlast 1459. godine bio istovremeno kraj Srpske despotovine, može se reći i kraj slavnog srpskog srednjeg veka, ali su u senci ovog prelomnog događaja ostali drugi važni događaji koji su prethodili konačnom padu, a javnosti nisu dovoljno poznate ni brojne znamenite ličnosti koje su svojim delovanjem ostavile neizbrisiv trag tokom sedamdesetogodišnjeg perioda od Kosovske bitke do isticanja osmanskog barjaka na Smederevskoj tvrđavi.

Nije zaboravljeno koliko je Beograd tokom turskih nadiranja ka srednjoj Evropi bio važan kao maltene poslednji branik hrišćanstva, ali čini se da nije dovoljno pažnje posvećeno svim borbama što su branioci Beograda (bilo da su bili Srbi, bilo da su bili Mađari) vodili protiv nekoliko sultana i tokom čitavih šest decenija nakon pada Smedereva.

Ime vojvode Mihajla Mića Ljubibratića neizbežno je kad god se govori o ustancima hercegovačkih Srba protiv turske vlasti u drugoj polovini devetnaestog veka, dok se samo uzgred pominje književni i kulturni značaj Ljubibratićev kao prvog prevodioca svete muslimanske knjige Kurana na srpski jezik.

Ne može se reći da je Čedomilj Mijatović kao književnik i političar ostao potpuno skrajnut, ali svakako da kontroverzna biografija ovog srpskog viktorijanca tek zaslužuje posebnu pažnju s obzirom na njene spiritističke momente, od kojih su poneki upleteni i u fatalne događaje nacionalne istorije na prelazu iz devetnaesto u dvadeseto stoleće.

Generacije i generacije đaka recituju stihove iz slavne pesme „Na Gazi Mestanu“ Milana Rakića, no malo je poznato da je veliki pesnik svojim delom i ličnim primerom potvrdio ono o čemu je pevao, našavši se među srpskim dobrovoljcima na Kosovu u Prvom balkanskom ratu.

Iako su o kratkom ratnom putu tokom aprila 1941. i o docnijim emigrantskim danima kralja Petra II Karađorđevića mnogo pisali i istoričari i novinari, ipak i dalje postoje detalji koji nisu dovoljno rasvetljeni i koji su podložni preispitivanjima i novim istraživanjima, pri čemu su imena Doli Najdanović i Mici Lou samo dve kockice u tom mozaiku koji će tek morati da se sastavi.

Desant na Drvar jedan je od onih istorijskih događaja koji su u komunističkoj Jugoslaviji isticani kao prvorazredni primeri partizanskog uspešnog ratovanja, pa se stoga može reći da je svesno prenebregnuta činjenica o presudnom britanskom doprinosu Narodnooslobodilačkoj borbi i evakuaciji Vrhovnog štaba.

Ove i još mnoge nedovoljno poznate, a i te kako bitne, detalje iz srpske istorije donosi Luka Mičeta u drugoj po redu knjizi koja nosi naslov „Odjek prošlosti“, a zahvaljujući kojoj će i šira publika moći da se iz prve ruke upozna sa podacima koji su do sada uglavnom bili dostupni samo istoričarima i pojedinim entuzijastima koji bi se upustili u mukotrpno istraživanje izvesnih biografija i događaja koji su decenijama čekali da budu sagledani iz pravog ugla.

I bez obzira na to – ili upravo zbog toga – što baca svetlost na skrajnute i nedovoljno poznate segmente prošlosti, Mičetina knjiga istovremeno je i jedna opomena za budućnost, u kojoj će sigurno biti novih bitnih a ipak skrajnutih događaja, no da se ne bi ponovile onakve nepravde kakve su tokom hiljadu godina bile nanošene brojnim znamenitim ličnostima, treba se kroz „Odjek prošlosti“ podsetiti i poznate i nepoznate istorije od dukljanskog kralja Mihaila do jugoslovenskog predsednika Josipa Broza Tita, od udaje raške princeze za ugarskog prestolonaslednika do sahrane poslednjeg jugoslovenskog kralja.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
noć knjige od 12 do 14 decembra  laguna knjige Noć knjige od 12. do 14. decembra!
04.12.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 12. do 14. decembra 2025. godine, 33. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Lagunin...
više
bukmarker podkast, ep 2 boris dežulović džaba vam trud, ljubav i dalje ima smisla laguna knjige Bukmarker podkast, ep. 2 – Boris Dežulović: Džaba vam trud, ljubav i dalje ima smisla
04.12.2025.
Dobro došli u drugu epizodu podkasta „Bukmarker“! Naš gost je pisac i novinar Boris Dežulović. „Da je metak koji je ubio Šojbner-Rihtera završio samo tridesetak centimetara udesno, istorija bi pote...
više
važnost porodične bliskosti i podrške tribina o romanu narod što po snegu seje 5 decembra laguna knjige Važnost porodične bliskosti i podrške: tribina o romanu „Narod što po snegu seje“ 5. decembra
04.12.2025.
Poslednja tribina Laguninog književnog kluba u 2025. godini biće posvećena romanu „Narod što po snegu seje“ švedsko-laponske autorke Tine Harnesk. Razgovor će se održati u petak 5. decembra od 18 sati...
više
vodič za kreativno pisanje i čitanje knjiga prikaži, ne prepričavaj zorana penevskog u prodaji od 5 decembra laguna knjige Vodič za kreativno pisanje i čitanje – knjiga „Prikaži, ne prepričavaj“ Zorana Penevskog u prodaji od 5. decembra
04.12.2025.
Bilo da želite da napišete kratku priču, roman ili jednostavno da jasnije i lepše oblikujete misli, knjiga „Prikaži, ne prepričavaj“ pisca Zorana Penevskog je vežbalište za um i pouzdan saveznik ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.