Laguna - Bukmarker - Novo svetlo na zatamnjenu istoriju – Prikaz romana „Đurđevim stopama“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Novo svetlo na zatamnjenu istoriju – Prikaz romana „Đurđevim stopama“

Kako je to biti sin nacionalnog izdajnika i suprug zlobnice koja se iživljava nad narodom i podanicima svog muža?

Srpski despot Đurađ Branković to sigurno nije bio, ali jeste kao takav ostao upamćen u kolektivnoj svesti naroda, i to zahvaljujući epskoj poeziji i brojnim legendama o nastanku srednjovekovnih tvrđava.

Stoga i nije čudo što se prezime srpske dinastije Branković prvenstveno vezuje za Đurđevog oca Vuka kao epskog izdajnika u Kosovskom boju i za Đurđevu ženu Irinu Kantakuzin, koja je zbog navodnih zločina nad nedužnim narodom, ali i nad članovima sopstvene porodice, preimenovana u Prokletu Jerinu.

Iako su istorijski izvori koji skidaju svaku negativnu konotaciju i sa Vukovog i sa Irininog imena odavno otkriveni i obelodanjeni, ipak je teško osloboditi se uticaja deseteračke poezije i ukorenjenih lokalnih predanja, tako da je svaki pokušaj bacanja novog svetla na inače dovoljno ocrnjenu i zatamnjenu srednjovekovnu srpsku prošlost i te kako dragocen.

Jedan od takvih značajnih poduhvata jeste i roman Ljiljane Šarac koji s razlogom nosi naslov „Đurđevim stopama“, jer će veliki broj čitalaca verovatno prvi put imati priliku da se susretne sa više nego uzbudljivom biografijom despota Đurđa Brankovića, ali i da prođe svim onim ratnim, vladarskim i porodičnim stazama kojima je tokom svog dugog života despot prolazio, nekad svojevoljno, a nekad i pod prisilom, što je sasvim razumljivo kad se zna da je ovaj vladar upravljao zemljom koja je često bila između čekića i nakovnja, odnosno između turskih vojnih nadiranja i ugarskih političkih ucena.

Znajući koliko je duboko ukorenjena predstava o Brankovićima kao izdajničkom rodu i koliko je posebno na imena dvoje Brankovića vekovima bilo taloženo sve negativno iskustvo što je narod stekao živeći pod osmanskom okupacijom, Ljiljana Šarac donela je svoju priču iz dva potpuno različita viđenja koja paralelno teku i tako daju sasvim novu sliku pozne srednjovekovne srpske države, čija hronika nije ništa manje značajna od perioda dinastije Nemanjića.

I dok sa jedne strane imamo zatočenog i ostarelog despota Đurđa koji sâm pripoveda svoj životopis, dotle sa druge strane imamo naizgled svakidašnju i uobičajenu priču smeštenu u savremeno doba, no kako roman bude odmicao, sudbina despota Đurđa počinje da opseda glavnu junakinju romana Kseniju Branković, tako da se srećemo sa jednim istorijskim Brankovićem i sa jednim fiktivnim Brankovićem, koji će zajedničkim snagama, premda su vekovima udaljeni jedno od drugoga, izvući iz mračne tamnice jednu povest koja je vekovima tamo nepravedno čamila.

Tako je roman „Đurđevim stopama“ još jedan dokaz da će svaka tajna, koliko god bila skrivana, ipak naći put do onoga ko za njom bude uporno tragao, a kao da u toj potrazi ne pomažu samo mudrosti koje uz svako poglavlje stoje umesto naslova, nego pomoć pruža i sama tamnica u kojoj se istorija našla kao zatočenik, bilo da je to ona tamnica u kojoj despot Đurađ ima dovoljno vremena da se priseti svakog detalja svoga života, bilo da je to Disova pesma, među čijim listovima jedna misterija strpljivo čeka da bude otkrivena i na pravi način pročitana.

Nastao kao svojevrstan odgovor na deseteračko viđenje srpske istorije, ali i kao reakcija na nemoć istoriografije i arheologije da novim generacijama adekvatno dočaraju istinu o znamenitom delu despota Đurđa, roman Ljiljane Šarac donekle je i apel savremenom srpskom turizmu, što nimalo nije slučajno niti zanemarujuće, jer treba imati na umu da danas jedan turistički obilazak i ono što se od turističkog vodiča čuje ima gotovo istu moć kakvu su nekad imale guslarske pesme i legende koje su se s kolena na koleno prenosile opijajući svojom slikovitošću svaku generaciju.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.