Laguna - Bukmarker - Nenad Novak Stefanović: Tajne koje sam video kroz sto ključaonica Beograda - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Nenad Novak Stefanović: Tajne koje sam video kroz sto ključaonica Beograda

Za glavni grad Srbije često se kaže da je prestonica na raskrsnici vekova i burnih istorijskih događaja. Gotovo svaka zgrada ili kuća, starija od jednog veka u Beogradu krije neku više nego zanimljivu istorijsku priču koja se graniči sa legendom i misterijom. Nakon velikog uspeha knjige „Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda“, novinar, književnik i publicista Nenad Novak Stefanović svojom novom knjigom „Beograd kroz ključaonice sto kuća“ čitaoce vodi u nesvakidašnje razgledanje srpske prestonice. Kroz istoriju sto beogradskih zdanja Stefanović daje panoramu grada na ušću dveju reka, raskrsnici Istoka i Zapada a u intervju za Aferu otkriva malo poznate činjenice o beogradskim građevinama pored kojih svakodnevno prolazimo i koje čuvaju interesantne priče i tajne.

Ponovo se vraćate Beogradu i njegovim tajnama i zanimljivostima. Izgeda da vam je srpska prestonica neiscrpna tema?

Sve je u Beogradu jedno veliko pitanje! Kada se i nađe odgovor na neko otvori se niz novih. Na primer, Nirnberg je u Drugom svetskom ratu bio sravnjen do zemlje, ali su ga Nemci, tačnije Nemice, obnovile za pet godina; svaki kamen je vraćen na svoje mesto, svaka figura na katedrali. A tih je figura na stotine. A šta je sa našim Beogradom? Evo je zgrada Generalštaba stoji 20 godina u centru grada kao ruševina!? Zašto se ne obnavlja? Ima li neko odgovor? U svojoj novoj knjizi „Beograd kroz ključaonice 100 kuća“, između ostalog, pokušavam da odgovorim na pitanje o zagonetki Dobrovićevog Generalštaba, kao „metafore beogradske misterije“.

Kako je teklo sakupljanje građe za knjigu, koliko se zgrada i kuća u Beogradu obišli da biste izdvojili ovih sto?

Ja sam napisao antologiju beogradskih kuća, izdvojio sam sto za koje mislim da predstavljaju suštinu istorije grada koja se može dodirnuti. Od Despotovog grada na Kalemegdanu iz 1402. godine, do Geneks kula na Novom Beogradu iz 1980. U ovoj knjizi su godine pešačkog zagledanja po fasadama i još toliko godina pažljivog pisanja, takvog da u stilu čitalac oseti epohu u kojoj je zgrada nastala.

Zbog čega je zgrada italijanske ambasade u Birčaninovoj ulici zanimljiva?

Svako ima svoj pristup istoriji, a ja svoje gledište ne namećem kao jedino istinito, već pokušavam da ga približim čitaocu. Tako je i sa Italijanskom ambasadom koja je zanimljiva iz više razloga. Arhitektonski ona je primer ranog fašističkog stila, jedinstvenog u Beogradu. Ali je to istovremeno i zdanje koje je pokušalo da pomiri srpsku i crnogorsku dinastiju, tetku i sestrića, italijansku kraljicu Jelenu od Savoje i kralja – Aleksandra od Jugoslavije. Možda će nam u budućnosti ponovo trebati neko zdanje kao simbol pomirdbe bratskih naroda.

Gde se u Beogradu nalazio prvi srpski kabare?

U bioskopu „Balkan“, otvoren je odmah pošto je Srbija dobila nezavisnost od Turske. Evropa je nahrupila u istočnjački Beograd u kan-kan galopu. Čudo za ondašnju patrijarhalnu čaršiju. Te podvezice koje su Srbi prvi put videli javno dovodile su ih do ludila i transa. To mora da je bio fascinatan prizor. Ja često pokušavam da ga zamislim kad prođem pored te haoldne i spolja dosadne zgrade.

Kakva je ustanova bio koledž kralja Aleksandra?

Koledž kralja Aleknsadra je njegova zadužbina na Topčiderskoj zvezdi. Kralj je hteo da stvori jugoslovensku elitu. Dao je svojim pitomcima vrhunske uslove školovanja za ono vreme, a i današnje. Koledž je imao bazen i teniski teren. Kralj je hteo da stvori jugoslovenski Kembridž. Primao je polovinu pitomaca besplatno, birani su najbolji učenici osnovnih škola, a drugu polovinu su činila deca buržoazije. Zanimljiv spoj. Ko je gledao film „Vatrene kočije“ može da dočara atmosferu socijalnih sukoba pod krovom kraljevog koledža.

Gde se nalazio čuveni Džokej klub i ko je sve tamo imao pristup?

Džokej klub se nalazio u kući Pavlovića u Gračaničkoj ulici, odmah od palacia Čelebonovića. Hipodrom je po uzoru na Veliku Britaniju postao mondensko sastajalište Beograda, na kojem su promovisani najnoviji šeširi i odevne kolekcije. Konjima su se bavili najbogatiji Srbi. Oni su otvorili sebi šik klub, u kojem se održavalo takmičenje za kralja i kraljicu čarlstona, recimo. Pristup su imali samo bogatiji slojevi. Dočekati Novu godinju u Džokej klubu značilo je da ste uspeli u životu. Pozornica je bila naročito zanimljiva, sa podom od ogledala i tavanicom u ogledalima.

Ko je bio srpski kralj čokolade Šonda i gde je stanovao?

Šonda je bio Cincarin, poreklom iz severne Grčke. Imao je fabriku leda i čokolade na donjem Dorćolu. U njegovoj fabrici je sada proizvodnja nečega što je vezano za modu. Šonda je otvorio bioskop „Koloseum“. Vedar čovek, šaljivdžija, koji je stradao od američke bombe koja je srušila njegovu kuću u Kosovskoj 5. Da mogu da biram ko bih bio u prošlosti, izabrao bih da budem Šonda – da zasladim Beograd.

Gde je bila masonska loža Ali Koč i ko je njoj pripadao?

Beogradski masoni su početkom devedesetih, kada je slobodno zidarstvo obnovilo svoj rad u Jugoslaviji, uputili zvanični dopis Skupštini Beograda da im se vrati zdanje na Malom Kalemegdanu u kojem je zasedala prva beogradska loža Ali Koč. To je danas Galerija Prirodnjačkog muzeja. Molba im nije uvažena. Međutim, neki ozbiljni istoričari ovdašnje masonerije smatraju da je loža Ali Koč obična fikcija i da nikada nije postojala i da je to samo jedna utopija o bratstvu Turaka, Srba i Grka –  Mustafa paše, Janka Katića, Rige od Fere – na vazda burnom Balkanu.

Gde se nalazi najstarija kuća u Beogradu?

Možda je bolje reći, ono što se od nje provuklo kroz vekove ratova. Potiče iz vremena austrijske vladavine Beogradom, podignuta je 1724. godine, u Dušanovoj 10, u tadašnjem nemačkom delu gradu iz koga su Srbi i drugi pravoslavci i Jevreji iseljeni u Savamalu. Podrum joj je čvrst, što je i održalo kroz vreme. O baroknom, evropskom Beogradum koji nije dugo trajao, od 1717-1739 godine, svedoči nam još nekoliko čvrstih zdanja, kao Rimski bunar, barutni magacin na Kalemegdanu, kapija Karla VI u Donjem gradu. Nedavno se pojavio temelj barokne kapije  Doksata de Moreza iz 1724. godine! To je bila glavna kapija grada: ja sam mislio da će biti prekrivena staklom i biti izložena u duhu kulture sećanja, ali je zabetonirana. Nalazi se na Trgu Republike.

Da li ćete osim Beograda na sličan način istažiti i druge gradove u Srbiji?

Pored Beograda, meni je u Srbiji najzanimljiviji Vršac. O Vršcu bih voleo da napišem knjigu, u tom gradu ima dubinskih sukoba stilova i nacija, neke dramaturgije istorije koja je meni privlačna za pisanje.

Razgovarao: Srećko Milovanović
Izvor: Afera


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
vogue adria ekskluzivno u delfi knjižarama laguna knjige Vogue Adria ekskluzivno u Delfi knjižarama
18.03.2024.
Vogue, modni magazin u kome se uživa od korice do korice i koji se kolekcionarski čuva, pokrenut je u Srbiji i zemljama regiona (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora), a ekskluzivno ga...
više
nova izdanja domaćih autora laguna knjige Nova izdanja domaćih autora
18.03.2024.
U knjižarama će se naći peto izdanje „Neviđene Srbije“ Vlade Arsića, knjizi u kojoj su najluđe storije iz naše istorije. Da li znate da je prva Olimpijada održana na Paliću? Znate li da je Robert de N...
više
prikaz knjige živa planeta veličanstvena mreža čudesnog života na zemlji laguna knjige Prikaz knjige „Živa planeta“: Veličanstvena mreža čudesnog života na Zemlji
18.03.2024.
Ne postoji gotovo nijedno mesto na planeti previše toplo, previše ledeno ili previše zagađeno da na njemu bar neki oblik života ne bi mogao da opstane, jer život na ovoj našoj živoj planeti uvek iskaz...
više
prikaz romana prevršena mera najekstremniji paterson laguna knjige Prikaz romana „Prevršena mera“: Najekstremniji Paterson
18.03.2024.
Američki autor Džejms Paterson (1947) jedan je od najčitanijih svetskih pisaca, čija dela su doživela brojne ekranizacije. Po čemu se izdvaja u odnosu na brojne druge autore da bi završio u Ginisovoj ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.