Laguna - Bukmarker - Najbezveznija mišljenja o knjigama - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Najbezveznija mišljenja o knjigama

Zdravo i dobro došli. Kako ste? Pretpostavljam da se pitate zašto sam vas zamolila da mi se pridružite. Mogu li vam doneti šoljicu kafe? Ili čaja? Molim vas, raskomotite se. Koja je poenta, pitate se – upravo dolazim do nje. Pomalo je nezgodno, pa ću vam direktno reći. Činjenica je da imate veoma bezvezna mišljenja o knjigama.

Foto: Freepik

Koja? Pa, da budem iskrena, ne znam ni sama odakle da počnem. Postoji toliko bezveznih mišljenja o knjigama, a vi ste, dragi čitaoče, izneli barem jedno od njih. Naravno, mogu da dam neke primere, ali idemo redom! Molim vas da shvatite da je ovo neiscrpna tema (iako me veoma iscrpljuje). Postoji bezbroj bezveznih mišljenja o knjigama, a ja ću ovde prikazati samo jedan deo toga.

Hajde da počnemo.

Neke knjige nazivate „grešnim zadovoljstvima“. Ukoliko se osećate loše zbog nečega što vas zadovoljava, biće da je to zato što time povređujete nekog drugog. Ukoliko je to stvarno tako, onda teško da je zbog toga šta čitate, jer čitanje je aktivnost koju (skoro apsolutno) uvek obavljamo u samoći. I koga je onda briga? Manite me takvih gluposti.

I još nešto – nazivati knjige „smećem“ (i bilo kakvo mišljenje o knjigama koje uključuje ovu reč) baš je bez veze. Postoje, naravno, izuzeci, ali to je potpuno druga tema. Svi znamo da većina vas prvo pomisli na ljubiće, jedan od najinkluzivnijih i najprodavanijih žanrova na svetu, na one knjige koje imaju prevashodno zadatak da vas učine srećnim. Žao mi je što zadovoljstvo smatrate smećem. Idite onda i družite se sa ostalim padavičarima.

Znate šta je isto tako bezvezno i lažno? Kada kažete da je „Lovac u žitu“ (ubaciti bilo koji drugi voljeni klasik) loša knjiga. Da, razumem, Holden Kolfild stalno kuka. Zev-zev, baš je dosadan. Možemo li sada da nastavimo sa životima?

„Audio-knjige se ne računaju.“ U šta tačno se ne računaju? Sadrže potpuno iste reči kao i bilo koji drugi format! Da li ste znali da naratori audio-knjiga moraju da pročitaju ama baš svaku reč, pa i objašnjenja u dijalozima kada je očigledno ko govori? Apsolutno svaku reč. Manite me sa tim „nije to isto“ i sličnim kuknjavama. Znate li da mogu da ih slušaju osobe koje pate od migrene ili oni kojima je muka u putu od čitanja „klasične“ knjige? Eto vam...
 
Stripovi su za decu.“ Ma da. Nisam sigurna pod kojom ste saksijom rasli, ali poznajem decu koja skoro isključivo čitaju stripove, a ima toliko mnogo naslova koje oni nikada ne bi pipnuli. Jer stripovi su za sve, a neki stripovi su baš namenjeni odraslima. Strip je format, a ne žanr, a postoje stripovi sviiiiiiiiiiiiiiiiiiih mogućih i nemogućih vrsta.

Mislite da „prave“ knjige bolje mirišu. Dobro, verovatno nemate pojma da tako uglavnom uživate u mirisu... buđi. Samo napred. Moje elektronske knjige ne mirišu ni na ništa, tačnije, mirišu na moje ruke. A imam na stotine papirnih knjiga. I znate šta? One sakupljaju prašinu i pogoršavaju moje već ionako jake alergije. Volim ih i volim da ih čitam, ali one nisu ništa „stvarnije“ i „pravije“ od nekog drugog formata.

„Ne bi trebalo da pravite magareće uši/lomite riknu knjige/pravite rukotvorine od knjiga/bilo šta drugo.“ Šta kažete na ovo? Obećajte da ćete prema tuđim knjigama postupati kao sa bilo kojim drugim dragocenim predmetom (što biste svejedno radili sa bilo čime drugim što nekome drugom pripada), a zauzvrat biste mogli da ućutite i prestanete da popujete kako neko drugi postupa prema sopstvenim knjigama. Gledajte svoja posla.

„Morate da čitate klasike.“ Ovo se zasigurno ne slaže sa mišljenjem da je „Lovac u žitu“ dosadna knjiga. Takođe, među „klasicima“ teško da ćete naći autore koji nisu belci, među kojima ćete još teže naći žene, koje su pak isključivo belkinje, tako da možda ipak ne morate da čitate samo klasike? Bolje da se možda ipak opredelite za knjige koje pripadaju mnogo inkluzivnijem kanonu? A vi koji se kunete samo u klasike možete da se gonite tamo gde „sunce se ponovo rađa“ ili „na zapad gde ništa nije novo“.

Autor: Anika Baranti Klajn
Izvor: bookriot.com
Prevod: Kristijan Vekonj


Podelite na društvenim mrežama:

roman koji je vredelo čekati trinaest godina krhotine breta istona elisa u prodaji od 17 jula laguna knjige Roman koji je vredelo čekati trinaest godina: „Krhotine“ Breta Istona Elisa u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Bret Iston Elis, autor jednog od najvećih romana našeg vremena „Američki psiho“, u „Krhotinama“, punim napetosti i crnog humora, prikazuje traumatičan gubitak nevinosti i složen prelazak u odraslo dob...
više
 put carstva vranama na radost mladena nestorovića u prodaji od 17 jula laguna knjige „Put carstva: Vranama na radost“ Mladena Nestorovića u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Godina 1355. Car Dušan je otrovan... Mladen Nestorović u romanu „Put carstva: Vranama na radost“ pokazuje kako jedan vrstan pripovedač piše o važnim istorijskim temama, jasnim, uverljivim, živim je...
više
društvena igra rat u zemlji čuda u prodaji od 16 jula laguna knjige Društvena igra – „Rat u Zemlji čuda“ u prodaji od 16. jula
16.07.2024.
Alisa je ponovo u Zemlji čuda, ali tamo je zatekla bledu senku onoga što je nekada bila. Zato svaki vođa pokreta kreće u borbu da obnovi Zemlju čuda kakvu je voleo. Nekada je tu bilo šale i duh...
više
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.