Laguna - Bukmarker - „Mort“ i „Erik“ ponovo među Srbima - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Mort“ i „Erik“ ponovo među Srbima

Izdavačka kuća Laguna osnovana je aprila 1998. godine. Prvi i jedini naslov objavljen te godine bila je „Boja magije“ Terija Pračeta. Dvadeset godina kasnije mnogi koji su u međuvremenu postali ljubitelji dela ovog autora više nigde nisu mogli da nađu prva izdanja ovih knjiga. Zbog njih, kao i zbog onih koji bi tek trebalo da načine prve književne korake na Disksvetu, Laguna je, u godini jubileja, odlučila da objavi drugo izdanje „Boje magije“. Budući da je potez dočekan sa oduševljenjem doneta je odluka da se ovakva praksa nastavi i u godina koja nije jubilarna. Druga i treća knjiga Terija Pračeta koje je Laguna odlučila da reprintuje jesu „Erik“ i „Mort“. Hajde, da se podsetimo o čemu se tu, beše, radi.

Mort

Smrt dolazi po svakog. U jednom trenutku je posetila i Terija Pračeta, slavnog pisca još slavnijeg serijala knjiga o Disksvetu (ovaj događaj smo mogli uživo da pratimo na Pračetovom Tviter profilu). A upravo na tom svetu ravnom kao ploča, postavljenom na leđima četiri slona koji stoje na jednoj kornjači, Smrt je došla po Morta. Mort je tinejdžer koga bogovi nisu baš obdarili dobrim osobinama za nasleđivanje porodičnog biznisa. Zato ga otac odvodi na lokalnu berzu rada ne toliko sa nadom da će sin pronaći prigodnu karijeru, već da ga, jednostavno skine sa grbače. Mort baš nema sreće. Taman kada je pomislio da ga niko neće za učenika prilazi mu Smrt. Znate već – crna odora, manekenska, da ne kažemo anoreksična, građa, do zuba naoružan kosom i cinizmom… Ne možete da ga ne prepoznate kada ga ugledate. Smrt je u napadu krize srednjih godina (događa se i najboljima od nas) odlučio da sebi pribavi jednog šegrta. Evo, Morta, na primer. Nakon što ga Smrt ubedi da nije neophodno da za potrebe šegrtovanja bude mrtav Mort prihvata ponudu i odlazi na imanje svog novog učitelja. Tamo upoznaje Isabelu, ćerku novog gospodara, kao i Alberta, moćnog čarobnjaka koji je u određenom trenutku života poželeo da prevari Smrt i koji je trenutno zaposlen kao Kosačev kuvar.

A onda je počelo šegrtovanje.

Smrt nikada nije bila smešna i zabavna kao u romanima Terija Pračeta. „Mort“ je četvrti Pračetov roman o Disksvetu, a prvi u kome je, uslovno govoreći, Smrt u prvom planu. Pračet je nekoliko puta izjavio kako je „Mort“ njegova omiljena knjiga u serijalu, na izboru BBC-a ova knjiga je našla mesto među prvih sto najomiljenijih knjiga i kao omiljena Pračetova knjiga. Doživela je adaptaciju za strip, radio, pozorište i mjuzikl. Kompanija Dizni je nakon završetka filma „Princeza i žabac“ imala ideju da adaptira i knjigu „Mort“. Od ove ideje se odustalo, a Dizni je umesto toga uradio animirani film „Moana“. Izdavačka kuća Laguna je odmah nakon „Boje magije“ i „Erika“ odlučila da baš „Mort“ bude treći reprint ovog autora kako bi oni koji su prvi put propustili, kao i oni koji su u međuvremenu postali Pračetovi poklonici, mogli da uživaju u ovom romanu.

Erik

Erik je jedini haker demonologije na Disksvetu. Nije baš savršen u tome, ali radi najbolje što može sa ciljem da mu se ostvare tri želje. Znate, već kako to ide – da bude besmrtan, da vlada svetom i da se najlepša žena na svetu do ludila zaljubi u njega. Možda nije zgoreg napomenuti da Erik ima trinaest (i slovima 13) godina. Iz Utamničenih Dimenzija, umesto nekog običnog i uobičajenog demona svetske ili prve klase, priziva Rinsvinda, verovatno najnesposobnijeg čarobnjaka na Disksvetu i njegov Prtljag. A sa Rinsvindom ništa ne ide kao što je očekivano. Naprotiv. I u tome je najveća zabava.

„Erik“ je deveti roman iz Pračetovog serijala o Disksvetu. U pitanju je neka vrsta nastavka (spinofa, dodatka) knjige „Čudotvorac“. „Erik“ je originalno objavljen kao ilustrovana knjiga (zato neilustrovano izdanje ima tako mali broj stranica). Nažalost, srpski izdavač, koji je u međuvremenu od strane nezavisnog žirija proglašen za Preduzetnika godine, reprintovao je ovu knjigu bez ilustracija. Istina, sa promenjenom ilustracijom na naslovnici.

Kao jasna aluzija na „Fausta“ ovaj roman je prava mala poslastica za sve ljubitelje Pračeta. Na malom, i sasvim dovoljnom, broju stranica Teri Pračet nas vodi od samog nastanka multiverzuma, pa do samog njegovog kraja imajući dovoljno prostora da nas provede kroz svoju verziju Trojanskog rata i administrativni deo Pakla. Saznaćemo odakle smo potekli i kuda idemo, a to nije malo od ove male knjige.

Teri Pračet kaže da je pisanje najveća zabava koju čovek sebi može da priušti. Čitanje njegovih dela može da bude druga najveća zabava po redu. Proverite zašto.

Piše: Milan Aranđelović
Izvor: bookvar.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dve knjige s ai naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu laguna knjige Dve knjige s AI naslovnicama izbačene iz trke za novozelandsku književnu nagradu
25.12.2025.
Među istovremeno bizarnim i tužnim vestima koje govore o problemima sa veštačkom inteligencijom, našla se i vest da su dva romana, koja su bila u trci za prestižnu novozelandsku književnu nagradu „Oka...
više
iz ugla prevodioca tajna božićna biblioteka dženi kolgan laguna knjige Iz ugla prevodioca: „Tajna božićna biblioteka“ Dženi Kolgan
25.12.2025.
Britanska autorka Dženi Kolgan, koja je nedavno bila gost Beogradskog sajma knjiga, napisala je dosad tridesetak knjiga od kojih su mnoge objavljene i kod nas. Najčešća tema njenih romana, osim ljubav...
više
prikaz romana optički nišan pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova laguna knjige Prikaz romana „Optički nišan“: Pavijani, mandrili i hiljadu papirnih ždralova
25.12.2025.
Neka pažljivo sprovedena statistika verovatno bi pokazala da najčešću temu u ovdašnjoj književnosti (ali i kinematografiji), pored ljubavi i istorije – uz to sa njima nekako neizbežno i neraskidivo sp...
više
prikaz romana humano preseljenje baba gizina sadržajna smrt laguna knjige Prikaz romana „Humano preseljenje“: Baba Gizina sadržajna smrt
25.12.2025.
„Prošlost je istorija, budućnost je misterija“, mantraju zavisnici na seansi. Ispostaviće se, međutim, da postoji i mnogo toga istorijskog i misterioznog između te dve imaginarne tačke – postoji višed...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.