Laguna - Bukmarker - „Misterija Olge Čehove“: Veličanstvena potvrda hrabrosti - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Misterija Olge Čehove“: Veličanstvena potvrda hrabrosti

U dokumentovanoj povesti „Misterija Olge ČehoveEntoni Bivor rasvetljava tajanstveni život žene kojoj se Hitler divio, a Staljin poštovao, i koja ih je obojicu nadživela.

O sudbinama umetnika u totalitarnim režimima napisane su hiljade publicističkih knjiga, romana i dnevnika. Kada u jednoj od priča protagonista ima slavno prezime Čehov, to pobuđuje posebnu pažnju čitaoca, što je slučaj sa dokumentarno-proznim delom Entonija Bivora, koji je u knjizi „Misterija Olge Čehove“ istražio revolucionarne i ratne sudbine porodica Čehov i Kniper spojenih velikom i kratkovekom ljubavlju slavnog pisca i velike glumice Olge Kniper, zvezde Moskovskog hudožestvenog teatra.

Čehovljeva smrt 1904. godine učinila je od njenog života dugo udovištvo ali i sjajnu karijeru kojoj se posvetila sa predanošću i zanosom. Ostavši bez dece, okrenula se svojim bratancima i tu počinje ova intrigantna priča o njenoj mlađoj imenjakinji Olgi, koja je takođe sklopila brak sa jednim od Čehova, Mihailom, koji će postati glumac i kasnije se proslaviti u SAD kao veliki pedagog. Razvod je došao brzo i učinio mladu Olgu slobodnom da se posveti glumi u kojoj nije mnogo obećavala.

Revolucija u Rusiji odvela ju je čudnim putevima, preko Krima i Odese u Berlin, za koji će vezati svoju meteorsku karijeru filmske i pozorišne glumice ali i privatni život. Ne prekidajući veze sa porodicom u sada Sovjetskom Savezu, ostala je u Berlinu penjući se vrlo brzo stazama uspeha, ne samo glumačkog već i društvenog, i veoma brzo našla se na prijemima gde se ćaskalo sa Geringom, Gebelsom, Himlerom i Hitlerom, koji postaje njen obožavalac. Hitler je bio pre svega veliki obožavalac filma kao umetnosti, zabave ali i moćnog sredstva propagande pa je njegovo okruživanje umetnicima, a naročito glumicama, postalo prirodno za čitavu nacističku vrhušku koja je žene posmatrala uglavnom kao upotrebne predmete. Da imaju i mozak, odnosno sjajnu sposobnost snalaženja u datoj situaciji, pokazale su Leni Rifenštal, Zara Leander, Lida Barova i Olga Čehova koje su lepotom, šarmom, nekonvencionalnim ponašanjem i talentom i za umetnost i za život uspele pre svega da se izbore da prežive.

Misterija o kojoj je u ovoj knjizi reč odnosi se na glasine i dokaze da je Olga Čehova godinama bila dvostruki agent, nemački i sovjetski, sa izvrsnim vezama u vrhu obe totalitarne države koje su svoje neposlušne podanike posmatrale kao prašinu šaljući ih u gulage i koncentracione logore. Podupirući slavu imena Antona Pavloviča i zasluge koje je prva među hudožestvenicima imala Olga Kniper-Čehova, njena bratanica igrala je višestruke uloge, koristeći slavno prezime da se sama zaštiti i istovremeno koristeći svoje visoke veze da zaštiti porodicu koja je ostala pod Staljinovom neograničenom vlašću. U tom strašnom sudaru dva sveta malo ko se mogao pohvaliti da je ostao po strani, a umetnici su prolazili svoju već toliko puta viđenu golgotu jer, kako je to nadahnuto rekao namučeni Osip Mandeljštam, nigde se poezija toliko ne ceni kao u Sovjetskom Savezu u kome zbog nje streljaju.

Istovremeno, gvozdeni režimi umeju da nagrade poslušne umetnike, spremne da osim stvaranja dela završavaju i druge zadatke, i to je Olga Čehova shvatila čim je stigla u Berlin. Preporučivši se kao glumica sa lažnom biografijom koju niko nije bio voljan da proverava, uticajnima se nametnula svojim dražima koje je koristila sve do poznih godina. Štiteći i poštujući svoju slavnu tetku, pomogla joj je da preživi Drugi svetski rat i čistke koje su usledile krajem četrdesetih godina, tako da je odlikovanje Ordenom Lenjina donelo Olgi Kniper-Čehovoj konačnu sigurnost u sedamdeset petoj godini.

Entoni Bivor bavio se arhivama, dokumentima i podacima koji uvek izazivaju radoznalost i razgorevaju maštu čitaoca. Prelazeći relativno brzo preko krupnih istorijskih događaja koji su uslovili i odredili ove neobične živote, on se zadržava na detaljima i svakodnevici na ivici gladi, propasti i smrti koja je stalno vrebala. Na toj oštrici žileta Olga Čehova provela je ceo svoj hrabri i burni život, ne žaleći se ni na samrtnoj postelji u svojim osamdesetim godinama, kada je kao poslednju želju zatražila čašu šampanjca. Latinska izreka da hrabrima pomaže sreća imala je u njenom životu veličanstvenu potvrdu. Koliko je intimno bila srećna, ostaje tajna koju je ponela sa sobom u smrt.

Autor: Aleksandra Đuričić
Izvor: časopis Bukmarker, br. 11


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
28.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
novo bookclub druženje u kafeteriji bukmarker u knezu razgovor o romanu lajk srđana dragojevića laguna knjige Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
28.02.2026.
Nakon izuzetno uspešnog prethodnog Bookclub susreta, koji je bio posvećen najnovijem romanu Dženi Kolgan „Tajna božićna biblioteka“, kafeterija Bukmarker u Knez Mihailovoj ponovo otvara vrata ljubitel...
više
stefanu tićmiju dodeljena nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
U prostorijama Politikinog zabavnika u Cetinjskoj ulici, 27. februara 2026, dan pred 87. rođendan ovog kultnog lista, Stefanu Tićmiju je dodeljena prestižna nagrada Politikinog zabavnika za delo namen...
više
govor stefana tićmija prilikom uručenja nagrade politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
Jedino merilo, što se tiče umetnosti, jeste: da li u nekom delu pulsira život ili ne pulsira. Nagrada Politikinog zabavnika potvrđuje da u mom poslednjem romanu „Tata kaže gambit“ postoji određeno ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.