Laguna - Bukmarker - „Miris mraka“ Miomira Petrovića u prodaji od 2. aprila - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Miris mraka“ Miomira Petrovića u prodaji od 2. aprila

Novi, dvanaesti roman Miomira Petrovića „Miris mraka“ (Laguna, 2013) od 2. aprila nalazi se u prodaji u knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca kao i na sajtovima www.laguna.rs i www.delfi.rs. „Miris mraka“ je uzbudljiva odiseja srpske i grčke porodice čije su se sudbine ukrstile na beogradskom Dorćolu.

Radnja romana prati hroniku porodica Maksimović i Teodopulos. Usponi i padovi ove dve porodične loze, odvijaju se tokom dva i po veka na razrovanim putevima Kraljevine Srbije ali i Grčke i Makedonije, i sjedinjuju se na popločanim dorćolskim uličicama.

O svom novom romanu, Petrović kaže:

„Moj novi roman može se čitati kao roman reka, porodična saga ili psihološka drama sa elementima fantastike, kao istorijski roman ili priča o Dorćolu. Reč je o hronici porodice Maksimović, s jedne strane, koja počinje u kasnom devetnaestom veku u Trebinju i hronici porodice Teodopulos, s druge strane, koja počinje u Kastoriji u severozapadnoj Grčkoj da bi se obe završile u Beogradu ovih dana. Glavni junak, Miloš Maksimović (po majci Teodopulos) se nakon prerane smrti rođenog brata Miloša jednog podneva zatvara u prostrani orman u podrumu svoje porodične kuće i, udišući raznovrsne mirise podrumskog mraka pokušava da u mraku balkanskih sudbina kao i mraku očeve i majčine porodice sastavi mozaik koji će mu pomoći u određivanju sopstvenog identiteta i egzistencije.“

Kroz prisećanja glavnog junaka Maksima i živopisne detalje o poreklu njegove porodice, teče drugi, paralelni tok romana „Miris mraka“. Od sudbine Dimitriosa Teodopulosa koji zbog nehotičnog ubistva napušta rodnu Kastoriju i dolazi do Kilkisa u Makedoniji gde će postati čuveni „šaptač“ i trener trkačkih konja pa do današnjih dana, kada će se dve porodice, srpska i grčka, spojiti prepoznavši jedna u drugoj sapatnike u kovitlacu istorijskog mraka.

Novi roman Miomira Petrovića je složena literarna freska koja govori o saživotu Srba, Grka, Cincara, Jermena, Arbanasa, Turaka i Nemaca na Balkanu tokom dvesta pedeset mračnih godina. Ovaj roman književnom imaginacijom pokušava da odgovori na pitanje: Kako se uopšte može preživeti Balkan?

Romani Miomira Petrovića (od koji je šest u izdanju Lagune) odnedavno se nalaze u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu. Radio-drama po romanu „Galerijeve vatre“ Miomira Petrovića i zvanično će predstavljati RTS - Radio Beograd na festivalu Prix Italia 2013. U produkciji dramskog programa Radio Beograda dramatizaciju je uradila Olivera Kolarić, reditelj ove radio-drame je Marko Manojlović, a urednik Vladimir B. Popović.
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.