Laguna - Bukmarker - Milan Kundera doniraće svoju biblioteku, arhivsku građu i fotografije Moravskoj biblioteci u Brnu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Milan Kundera doniraće svoju biblioteku, arhivsku građu i fotografije Moravskoj biblioteci u Brnu

Kolekcija obuhvata članke koje je Kundera napisao ili koje su drugi pisali o njemu, kritičke prikaze njegovih knjiga, autorizovane fotografije i Kunderine crteže.

Foto: Elisa Cabot via Wikimedia Commons / Flickr

Češki pisac Milan Kundera, koji živi u Parizu, doniraće kolekciju različitih izdanja svojih dela, kao i zbirku arhivske građe i drugih dokumenata Moravskoj biblioteci u Brnu. Kolekcija će biti prebačena iz pariskog stana Kundere i njegove supruge Vere ove jeseni.

Moravska biblioteka planira da omogući pristup ovoj građi istraživačima i naučnicima, kao i ljudima koji su zainteresovani za Kunderinu zaostavštinu.

Kunderina biblioteka, koju je on godinama dopunjavao, sastoji se od svih njegovih dela objavljenih na češkom jeziku, ali i na preko četrdeset dugih jezika. Na osnovu postignutog dogovora sa osobama koje zadržavaju prava na njegove knjige, biblioteka u Brnu biće upotpunjena ostalim češkim i stranim izdanjima njegovih dela.

Ova donacija, takođe, obuhvata arhivu članaka koje je Kundera napisao, ali i koje su drugi pisali o Kunderi, kritičke prikaze njegovih knjiga koje su sakupljali njegovi izdavači u Češkoj i u inostranstvu, autorizovane fotografije i Kunderine crteže. Arhivska građa biće dostupna javnosti u prvo vreme u digitalnom obliku.

Moravska biblioteka je najduže sarađivala sa porodicom Kundera. Prošle godine, oni su organizovali izložbu u čast pisca i objavili su knjigu prevoda njegovih dela, uključujući i bibliografiju.

„Poklon Milana Kundere ovoj biblioteci nije samo poruka njegovim čitaocima u Češkoj, već i odgovor na njegov odnos prema Brnu, koji je Kunderin rodni grad“, rekao je Tomaš Kubiček, direktor Moravske biblioteke.

Iako je 1929. godine rođen u Brnu, Kundera još od 1975. godine živi u Francuskoj. Ostavio je trag kao pisac, ne samo u bivšoj Čehoslovačkoj sa romanom „Šala“ (1967), već i u egzilu gde je napisao dela kao što su „Nepodnošljiva lakoća postojanja (1984) i „Besmrtnost“ (1990). Njegov književni rad u Čehošlovačkoj zabranio je komunistički režim.

Nakon što je objavio roman „Knjiga smeha i zaborava“ (1978), u kom je komunističkog lidera Gustava Hušaka nazvao „predsednikom zaborava“, oduzeto mu je i čehoslovačko državljanstvo. Dve godine nakon toga, odobreno mu je francusko državljanstvo.

Prošle godine, Kundera je dobio i češko državljanstvo. Književni krugovi u Češkoj smatraju da je ovaj korak znak da bi Kunderina poslednja dela uskoro mogla da se nađu i u prevodu na češki jezik. Kundera je svoje romane tokom proteklih decenija pisao na francuskom jeziku.

Izvor: news.expats.cz
Prevod: Nataša Đuričić Marković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.