Laguna - Bukmarker - „Mavrov izveštaj“ ‒ priča o robu, istraživaču i preživljavanju - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Mavrov izveštaj“ ‒ priča o robu, istraživaču i preživljavanju

Proleća 1528. godine posada od 600 Španaca i Portugalaca se iskrcala na obalu Meksičkog zaliva u nadi da će pronaći zlato. Ekspedicija je bila potpuna propast – svega četiri člana su preživela.
 
U roku od godinu dana, gotovo svi učesnici ekspedicije Narvaez pomrli su od bolesti, gladi, topljenja ili borbi sa domorocima.
 
Preživeli su se probijali preko kontinenta, živeći sa lokalnim stanovništvom, dok na kraju nisu dospeli do španskih naseobina na zapadnoj obali Meksika.
 
Ova katastrofalna ekspedicija je poslužila kao inspiracija za novi roman Lejle Lalami, američke književnice marokanskog porekla. Knjiga po imenu „Mavrov izveštaj“ napisana je u vidu memoara koje je napisao najtajanstveniji preživeli član ekspedicije: marokanski rob po imenu Estebaniko.
 
Lalami je otkrila ovu priču pre nekoliko godina dok je čitala o istoriji Mavara u Španiji. „Naišla sam na mesto gde se ova ekspedicija pominjala i na činjenicu da je taj marokanski rob bio prvi afrički istraživač Amerike. Živeo je na tri kontinenta, stupio u dodir sa svim tim različitim kulturama, govorio različite jezike, tako da je na mene ostavio utisak svetskog čoveka“, kaže Lalami. „A ja sam Marokanka pa sam se zapitala: 'Kako to da ja nikada nisam čula za njega?'“
 
Počela je da čita zapise jednog od preživelih – blagajnika po imenu Alvar Njunjez Kabesa de Vaka. To ju je još više zainteresovalo i pokrenulo lavinu pitanja na koja istorija izgleda nije mogla odgovoriti.
 
„Ta ekspedicija me je jednostavno opčinila, kao i sve nevolje koje su tokom nje zadesile učesnike podlegle bezgraničnoj pohlepi, da bi na kraju doživeli veliku transformaciju“, kaže Lejla. „Želela sam da saznam više. A podaci koje je Kabesa ostavio jednostavno mi nisu dali odgovore koje sam tražila – i tako je roman nastao.“
 
Roman pruža mogućnosti koje esejistika ne poseduje. „Roman je jedini oblik u kome sam mogla da istražujem kako zaista izgleda roditi se kao slobodan čovek a zatim biti pretvoren u roba, odveden od kuće i preko okeana, kako je to izgledalo sretati se sa drugim kulturama, i lično proći kroz sva ta iskustva. Na neki način, mislim da kroz fikciju najbliže prilazimo istini“, objašnjava autorka.
 
Izvor: npr.org
Prevod: Vladimir Martinović


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.