Laguna - Bukmarker - „Magbet“: Šekspirova tragedija u Gotamu Frenka Milera - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Magbet“: Šekspirova tragedija u Gotamu Frenka Milera

Ju Nesbe je iskoristio svoje bogato spisateljsko iskustvo kako bi svet Šekspirove drevne tragedije smestio u Gotam Frenka Milera.

Magbet je jedna od najpoznatijih drama koju je Šekspir napisao, a takođe i njegova najkraća tragedija. Glavni junak je hrabri i odvažni general Magbet koji se, zajedno sa svojim prijateljem Bankom, u službi škotskog kralja Dankana bori protiv invazionih armija iz Norveške i Irske. U pauzi između dve bitke Magbet i Banko susreću tri veštice koje proriču kako će Banko prvo postati plemić, a na koncu i kralj cele Škotske. Banko će, sa druge strane, biti rodonačelnik linije škotskih kraljeva, iako sam nikada neće postati kralj. Ispočetka skeptični prema proročanstvu, Magbet i Banko počinju da pokazuju interesovanje tek kada im sluge kralja Dankana jave kako je Magbet zaista dobio plemićku titulu koju su veštice najavile.

I tek tada se budi uspavana ambicija koja je čučala u Magbetu koji zahvaljujući podršci svoje supruge Lejdi Magbet od poštenog i hrabrog junaka postaje opsednut zadobijanjem što više moći i osvajanjem prestola.

Magbet poziva kralja u svoj dvor u Invernesu i iste noći ga ubija na spavanju. Vlastoljubivi supružnici napiju i ošamute dvojicu kraljevih dvorjana u nameri da ih optuže za ubistvo. Navodno u besu zbog ubijenog kralja Magbet ubija ove sluge i na taj način uklanja nezgodne svedoke. Dankanov sin Malkolm u strahu da će ga ubiti ista osoba koja je došla glave njegovom ocu beži iz Škotske.

Magbet seda na presto i nastavlja da srlja iz jednog u drugi zločin ubijajući sve više ljudi.

Sve ostalo je istorija.

Vratimo se u današnje doba i savremenu književnost. Verovatno najpopularniji evropski savremeni pisac trilera Ju Nesbe priključio se projektu Hogart Šekspir u kojem savremeni pisci reinterpretiraju Šekspirova dela. Nesbe se odlučio da ponovo napiše jednog drugačijeg, ali i dalje istog, Magbeta.

Nesbe svoju priču smešta u mračni lučki bezimeni grad sedamdesetih godina prošlog veka. Grad u kome kiša nikada ne prestaje je u ekonomskoj krizi, ljudi gube poslove i nade, a jedino što mogu jeste da se prepuste očaju i čudesnom svetu droga. Dve kriminalne organizacije se bore za prevlast u ovom jedinom preostalom unosnom poslu. Političari su korumpirani, policajci i sudije potplaćeni i čini se da je organizovani kriminal potpuno zagospodario gradom. Međutim, tada na čelo policijskih snaga dolazi izvesni Dankan koji, zajedno sa svojim pomoćnikom Malkolmom, okuplja odred vernih i poštenih policajaca i najavljuje kako će očistiti ulice od kontroverznih biznismena. U Nesbeovoj inkarnaciji Magbet je šef specijalne policijske jedinice, Banko njegov očuh i pomoćnik, a Lejdi vlasnica kockarnice Invernes.

Veštice su zapravo vešte hemičarke koje su u službi Hekate, vođe jedne od dve kriminalne organizacije, i koje prave drogu koju ovaj distribuira na tržište. Zahvaljujući svojim doušnicima u policiji Hekata pre Magbeta saznaje za njegovo unapređenje i, preko „veštica“, dojavljuje Magbetu ovu zanimljivu informaciju. Veštice istovremeno „predviđaju“ i mesto šefa policije i tako u Magbetov um usađuju ideju i ambiciju. Ideju i ambiciju koje je jedva čekala da podrži i Magbetova ljubavnica.

Na svečanoj večeri koju su u njegovu čast organizovali u Invernesu, Magbet i Lejdi ubijaju šefa policije, za sve okrive njegove telohranitelje koje u skladu sa planom vešto uklone i na taj način otvore put ka mestu šefa policije i nizu novih ubistava koje, naprosto, moraju da učine.

U ovom delu upoznajemo jednog malo drugačijeg Nesbea. Magbet stilski odudara od njegovih ranijih dela. Mračniji je, krvaviji, suroviji i grublji. Roman je lišen onog nonšalantnog „harihulijevskog“, ali ne i „junesbeovskog“ humora. Sa druge strane, priča je obogaćena originalnim i prilagođenim Šekspirovim citatima koji daju drugačiji štimung i zanimljiv šmek.

Ju Nesbe je iskoristio svoje bogato spisateljsko iskustvo kako bi svet Šekspirove drevne tragedije smestio u Gotam Frenka Milera.

Nesbeov Magbet nije i Šekspirov, naravno. Ovo delo ne može da zameni obaveznu lektiru, ali svakako može da doprinese interesovanju za klasičnu dramu. Nesbe nam svojim Magbetom pokazuje zašto je Bard, posle toliko vekova, i dalje veoma aktuelan i živ. Takođe nas uči i da se savremeni svet, uprkos raznoraznim tehnološkim džidža-bidžama, ne razlikuje mnogo od elizabetanskog doba. Ili ma kog drugog vremena jer čovek je čovek je čovek…

Autor: Milan Aranđelović
Izvor: bookvar.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.