Laguna - Bukmarker - „Limeni dečaci“ Svetlane Aleksijevič u prodaji od 20. oktobra - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Limeni dečaci“ Svetlane Aleksijevič u prodaji od 20. oktobra

Svetlana Aleksijevič, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2015. godine, napisala je dramatičnu knjigu o sovjetskom ratu u Avganistanu.

U još jednom svom polifonom romanu-ispovesti Svetlana Aleksijevič, kroz književno oblikovana svedočanstva svojih sagovornika, običnih, „malih“ ljudi, iznosi teške i nesrećne sudbine ruskih mladića koji su se sa ratišta u Avganistanu vraćali u limenim sanducima. Taj „pogrešan rat“, kako kaže jedan glas u ovoj uznemirujućoj knjizi, koji je trajao deset godina (1979–1989), odneo je živote 15 hiljada sovjetskih vojnika i preko 150 hiljada mudžahedina, i znatno uticao na raspad Sovjetskog Saveza i kraj vladavine Komunističke partije. 

Bez ovog svetskog bestselera nemoguće je sebi predstaviti istoriju ovog besmislenog rata. Mnoge neutešne majke, rođaci, prijatelji, pa i preživeli vojnici, užasnuti istinom koja je u punom svetlu izbila posle objavljivanja knjige, pod pritiskom sovjetske vlasti, različitih „grupa za podršku“, sudskih organa i režimske štampe tužili su Svetlanu Aleksijevič za klevetu. Zamenom teza, oni su odbijali da prihvate da su se „limeni dečaci“ uzalud borili, i na sudu su odustali i od sopstvenog svedočenja. Najznačajniji delovi tog sudskog procesa sastavni su deo ove izuzetne knjige, koja je promenila svest ruskog čoveka.

„’Limeni dečaci’ iznose iskrena i uzbudljiva svedočanstva oficira i vojnika, bolničarki i prostitutki, majki, sinova i kćeri koji opisuju Avganistanski rat i njegove posledice. Ishod je priča šokantna po svojoj brutalnosti i osudi rata.“ Goodreads

„Svetlana Aleksijevič daje reč onima koji su ostali bez reči, razotkrivajući ne samo priče koje inače ne bismo čuli, nego i pojedince, učesnike u ratnim strahotama. Na taj način omogućila im je da govoreći u svoje ime govore u ime svih.“ Los Angeles Times

Svetlana Aleksandrovna Aleksijevič (1948, Ukrajina) sovjetska je i beloruska književnica, novinarka i scenaristkinja dokumentarnih filmova. Piše na ruskom jeziku. Njene knjige, pisane u maniru dokumentarističke proze, prevedene su na 20 jezika. Dobitnica je brojnih književnih nagrada. 

Knjigu „Limeni dečaci“ možete pronaći od 20. oktobra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, online knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.