Laguna - Bukmarker - Knjiga Vidoja Golubovića o kafanama i mehanama starog Beograda – Pet vekova beogradskih kafana - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Knjiga Vidoja Golubovića o kafanama i mehanama starog Beograda – Pet vekova beogradskih kafana

Da su kafane omiljena sastajališta Beograđana dobro je poznato ali je manje poznato da je prva kafana u srpskoj prestonici otvorena pre skoro pet vekova. Naime, kako u knjizi „Mehane i kafane starog Beograda“ tvrdi dr Vidoje Golubović, prva kafana u Beogradu otvorena je davne 1522. godine.

Bilo je to na Dorćolu, negde u današnjoj ulici Cara Dušana. Otvorili su je Turci, 32 godine pre nego što je prvu kafanu dobio njihov Carigrad, 70 godina pre Sarajeva. Gradovi u zapadnoj Evropi kafane su dobili znatno kasnije.

Od tada pa do danas, u beogradskim kafanama zbile su se mnoge stvari važne za sam grad i državu Srbiju.

Od pesnika do zaverenika

„Prva sijalica u Beogradu zasijala je upravo u kafani. Zvala se 'Hamburg' i nalazila se, zamislite kakva slučajnost, u današnjoj Masarikovoj ulici, gde je zgrada Elektrodistribucije Beograd. I prvi telefon zazvonio je u kafani, 'Tri lista duvana', na uglu ulica Kneza Miloša i Bulevara kralja Aleksandra. U kafani je odigrana prva pozorišna predstava, otpevana prva opera, prikazan prvi film u Beogradu. Čak je i prvi sajam knjiga, 1893. godine, održan u kafani. Reč je o 'Kolarcu' preko puta Narodnog pozorišta. I berza je svoj rad započela u kafani“, priča Vidoje Golubović i dodaje da su u kafanama osnivana i kulturno umetnička društva, sportski klubovi.

I mnogi istorijski događaji desili su se u kafani.

„Svetoandrejska skupština, na kojoj je Miloš Obrenović po drugi put doveden na vlast, održana je u kafani po imenu 'Velika pivara'. Apis i njegovi zaverenici su upravo u kafani, i to u 'Kolarcu', skovali zaveru o ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage Mašin. U kafanama 'Moruni', 'Zlatnoj Moruni', 'Triglavu' i drugima svoje planove snovali su mladobosanci i Gavrilo Princip. Kada je 1867. godine, knez Mihailo uzeo ključeve grada Beograda od Turaka, kafana je odigrala izuzetno važnu ulogu. Narod koji je došao u Beograd da to proslavi bio je smešten u kafanama. U njima se jelo, pilo, spavalo. Kafana je u tom peridou bila najznačajnija srpska institucija“, ocenjuje naš sagovornik.

Po čuvenim kafanama su imena dobijala cela naselja u Beogradu. Tako su imena dobili Zeleni venac i Lion. Inače, kafani „Lion“ vlasnik je ime dao u znak sećanja na grad Lion i Francusku, odnosno na ratne dane provedene u ovoj zemlji. I kraj koji danas zovemo „Kod Vuka“ nekada se zvao po kafani „Kod Kamenovića“. Kada je kasnije, u kraju postavljen spomenik ocu srpske pismenosti Vuku Stefanoviću Karadžiću, i kraj je preimenovan u „Kod Vuka“.

„Kod pocepanih gaća“

U kafanama se volelo, veselilo, tugovalo. U njima su se uređivale novine, pesnici su svoje nove pesme deklamovali prvo pred kafanskim gostima i tek ako su tu bile prihvaćene, to je značilo da su dobre i da mogu pred širu čitalačku publiku.

Beograd nikada nije oskudevao u kafanama ali bilo je perioda kada ih je imao previše i kada su bile načičkane na svakom ćošku. Tako je na prelazu iz 19. u 20. vek, Beograd na svakih 50 stanovnika imao po jednu kafanu.

Na nevelikom Pozorišnom trgu, današnjem Trgu republike postojalo je 16 kafana a u Poenkareovoj ulici od četrdesetak kuća, u 17 su bile mehane ili kafane.

„Bilo je i onih sa čudnim imenima, recimo 'Kod ludog čoveka', pa 'Kod ludog bika', zatim 'Pseto koje laje'. Pri kraju ulice Kneza Miloša nalazila se i kafana 'Kod pocepanih gaća'. Kraljica Draga Mašin smatrala je da je takvo ime neprimereno pa joj je vlasnik promenio ime u 'Tri ključa'. Vremenom je ceo kraj nazvan tim imenom, da bi kasnije promenio ime u Mostar“, priča Vidoje Golubović.

Miloš Obrenović pak, u svojoj drugoj vladavini je doneo uredbu kojom je želeo da reguliše rad kafana i uvede reda u ovu oblast. Tako je između ostalog propisao da u kafanama koje se nalaze izvan naseljenog mesta, ne mogu da rade žene. Propisao je i u kojem objektu može da radi jedna a u kojem dve žene.

„Zanimljivo je da su ovom uredbom u kafanama bile zabranjene i kocka i prostitucija.“

Splavovi, toliko popularni u Beogradu sada, obično se smatraju za izum našeg vremena, ali kako navodi Vidoje Golubović, brodići su i pre Prvog svetskog rata služili za druženje i slavlja.

Dr Vidoje Golubović je mehane, kafane i druge ugostiteljske objekte na području Beograda istraživao više od 20 godina. U knjizi je naveo imena 1300 takvih objekata. I to ne samo kafana i mehana nego i hanova, konaka, karavan-seraja, gostionica i hotela. O svakome je zabeležio po nekoliko podataka, zavisno od toga šta je pronašao. Obično je to mesto na kome su se nalazili ili se i sada nalaze, zatim vreme kada su postojali, poneku priču o vlasniku, događaju, anegdoti vezanoj za pojedinačni objekat.

Piše: Radenka Marković
Izvor: Beogradski glas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
infuzija čoveku koji posustaje predstavljene canetove ukrštene reči  laguna knjige Infuzija čoveku koji posustaje – predstavljene Canetove „Ukrštene reči“
27.03.2024.
Da je poezija u modi potvrdila je promocija prve poetske zbirke Zorana Kostića Caneta „Ukrštene reči“, koja je održana u Velikoj sali SKC-a 26. marta. Pored autora, učestvovale su književnica Ivana Di...
više
promocija romana vaskrsenje vukašina milićevića laguna knjige Promocija romana „Vaskrsenje“ Vukašina Milićevića
20.03.2024.
U četvrtak 28. marta od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Vukašina Milićevića „Vaskrsenje“.   O knjizi će, osim autora, govoriti i Igor Perišić, knji...
više
nedeljnik u knjižarama delfi laguna knjige Nedeljnik u knjižarama Delfi
27.02.2024.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.