Laguna - Bukmarker - Kad se ljubav prema knjizi prenese na filmsko platno - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kad se ljubav prema knjizi prenese na filmsko platno

Adaptacija romana u (uspešne) filmove je odavno praksa u kinematografiji. To nije novitet. Ali šta je sa onim kad film oživi one segmente ljubavi prema knjizi koju poznaju samo knjigoljupci? Šta kada na filmu gledamo knjižaru, prodavce u knjižari, biblioteke i ostala mesta kojima naša mašta poklanja veo romantike?
 
Česta je pojava da nam filmovi pružaju nerealistične ideje o ljubavi, ali to je slučaj i sa knjigama. U mnogim filmovima dešava se da su biblioteke i knjižare mesta za susrete potencijalnih ljubavnika. Takva pojava dovela je do toga da mnogi knjigoljupci očekuju da dobiju na poklon knjigu sa kraja prostorije u kojoj se nalaze, kao što se to dešava u barovima kada neko hoće da iskaže zainteresovnost za stupanje u kontakt sa nama, pa nam pošalje piće preko konobara.
 
Često se ljubitelji knjiga, koji su kao deca voleli film „Matilda“, ne odvajaju od knjiga jer je fikcija, koja se nalazi unutar njihovih korica, bolja od stvarnosti. Ovaj film nije samo puka ekranizacija knjige, ovo je priča o bežanju od surove realnosti. Priča o Matildi otpočinje junakinjinim dovlačenjem knjiga iz biblioteke u kolicima.


 
U jednom od najboljih filmova za decu, u kome su knjige uzročnici i rešavaoci problema je „Magična biblioteka“. Svi zavidimo glavnom junaku koji uspe da se sakrije u biblioteci. Celu noć u biblioteci? Zvuči kao raj... sve dok avantura ne krene po zlu. Srećom, čitanje i istraživanje stranica romana neće oživeti likove i situacije iz knjiga i dovesti ih u čitaočevu stvarnost.

Dok je rad u knjižari za mnoge od nas nešto poput sna (ili poput štednje novca) u „Večnom sjaju besprekornog uma“ to je nešto više od posla. Iznervirana Klementina psuje, mrmljajući sebi u bradu dok obavlja redovne dnevne obaveze u knjižari. Sa rezigniranošću komentariše zavisnost pojedinaca od drugih ljudi, govoreći: „Previše muškaraca misli da sam savršena ili da ih upotpunjujem, ili da činim da se osećaju živim. Ali ja sam samo jedna sj***** devojka koja traži svoj mir. Ne želim tuđi teret u svom životu.“
 
Ako je rad u knjižari vaš posao iz snova, sigurno ste gledali film „Stigla vam je pošta“, maštajući da ste Tom Henks ili Meg Rajan iz najslavnijih dana svoje filmske karijere, gde glume vlasnike uspešne knjižare (ako ne uspešne, onda u najmanju ruku kapriciozne i voljene). Iako Kejtlin ne može spasiti knjižaru od propasti, njen život, okružen knjigama, i dalje se nastavlja, samo na drugačiji način – postaje spisateljica za decu. U svakom slučaju, najverovatnije će dobiti popust u lancu knjižara „Fox Books“.
 
U filmu „Devojka mog brata“ imamo priliku da vidimo Stiva Karela u ulozi Dena i Žilijet Binoš u ulozi Marije, čije poznanstvo nastaje iz nesporazuma, jer mu se Marija obratila u knjižari misleći da je zaposlen u njoj.
 
U drugim vremenima, to je veoma različito. Biti ometan usred čitanja može biti ravno košmaru. Upadice tokom intenzivnog i koncentrisanog čitanja knjige mogu prekinuti čitanje, a nekad ga i okončati. Čuvena izjava u sceni iz filma „Doručak kod Tifanija“, „Volim te“, izgovorena u neočekivanom trenutku, potkrepljuje tvrdnju. Junakinja Holi Golajtli želi da bude što dalje od buke i problema koju donosi ovaj svet, pa svoje vreme provodi čitajući knjige u biblioteci.
 
Očigledno je da čak i filmovi vole knjige. Nekoliko adaptacija knjiga donelo je priličnu zaradu već uspešnim režiserima, poput „Igara gladi“ ili serijala „Hari Poter“. Bilo da se ekranizacije prave zbog zadovoljenja potreba fanova ili da bi se novi stekli, ekranizacija omiljenih romana gotovo je uvek radosna vest.
 
Mada postoje vremena kada smo sigurni da prebacivanje knjige na filmsko platno protiče kao što je prikazano u filmu „Adaptacija“. Sav taj posao može biti naporan, posebno kada pisac ima kreativnu blokadu i rad na filmu mu ne polazi za rukom. Krajnji rezultati uloženog truda u realizaciju filma pokazali su se kao loši. U filmu, lik kojeg glumi Nikolas Kejdž doživljava teške i burne trenutke, osećajući se sve vreme utučeno i pod pritiskom dok pokušava da napiše tekst za scensku adaptaciju knjige.



Knjige su u filmovima povezale junake koji bi inače teško poveli dugačak razgovor. U filmu „Princeza nevesta“ deda čita bajku Fredu Sevidžu koji leži bolestan u krevetu. Dečak u početku provodi vreme sa dedom iz ljubavi prema njemu, da bi potom počeo da se oseća kao što bi se mnogi čitaoci osećali: zaljubljen u priču, potpuno usredsređen na odvijanje radnje, i ako se čitanje prekine, nestrpljiv je da čuje kako se bajka završava.
 
Tvorci filmova shvataju da bi svet bez knjiga bio nezamislivo dosadan. Ukrašavali su mesta snimanja i upotrebljavali knjige da bi upotpunili i ulepšali priče, i u tome im je uspevalo. Na kraju, knjige su, u principu, već same po sebi filmovi. A vi ste, kao čitalac, njihov režiser.

https://bookstr.com


Podelite na društvenim mrežama:

dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi kloni se grete jedna nemoguća ljubav u prodaji od 17 jula laguna knjige Dirljiva pripovest o nepoželjnoj ljubavi – „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Nemačka autorka Suzan Abel doživela je veliki uspeh svojim romanom „Kloni se Grete: Jedna nemoguća ljubav“ koji Laguna objavljuje u prevodu Dušice Milojković. Ovo je duboko dirljiva pripovest o nepože...
više
ljubivoje ršumović o knjizi nacionalistička geografija dragutina minića karla laguna knjige Ljubivoje Ršumović o knjizi „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla
16.07.2024.
Posle detaljnog čitanja knjige „Nacionalistička geografija“ Dragutina Minića Karla ostaje utisak da bi tu nešto, bez pitanja autora, trebalo promeniti, pa bi novo njegovo modifikovano ime glasilo Drag...
više
slavenka drakulić o romanu frida ili o boli fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi laguna knjige Slavenka Drakulić o romanu „Frida ili o boli“: Fridina umetnost nosi snagu, upornost i borbu protiv nepravednih društvenih normi
16.07.2024.
„Frida ili o boli“ već je peti roman Slavenke Drakulić koji u središte priče postavlja žensko telo i varijacije na krajnosti koje to telo izaziva. Ovo je tema kojom se autorka često bavi u svojim deli...
više
prikaz romana ko zna šta će od mene biti ispod napuklog telefonskog ekrana laguna knjige Prikaz romana „Ko zna šta će od mene biti“: Ispod napuklog telefonskog ekrana
16.07.2024.
Književnica Ivana Lukić (1977) je čitav svoj dosadašnji, veoma zapaženi i uglednim priznanjima nagrađivani opus posvetila zahtevnoj književnoj publici – tinejdžerima. Ako na vreme ne otkriju štivo koj...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.