Laguna - Bukmarker - Jelena Bačić Alimpić: Žene su pokretačka snaga svega - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Jelena Bačić Alimpić: Žene su pokretačka snaga svega

​Spisateljica i novinarka Jelena Bačić Alimpić nedavno je objavila jubilarni, deseti roman „Neki drugi život“, posvećen ćerki Dunji, čija je poruka da u životu nikada ne treba odustati.

Kada je pre deset godina napisala svoj književni prvenac Ringišpil, novinarka Jelena Bačić Alimpić nije ni slutila koliki uspeh će njen roman doživeti i na koji način će joj promeniti život. On joj je dao vetar u leđa za sva ostala dela, koja bi se, kao po pravilu, uvek našla na listi najčitanijih u zemlji. Nedavno je izašao njen jubilarni, deseti roman pod naslovom „Neki drugi život“ i pobrao brojne pohvale čitalaca, pre svega, zato što se žanrovski razlikuje od njenih ostalih knjiga. Iza ove spisateljice su brojni uspesi, ali ona o njima uglavnom ćuti, ne iz skromnosti, već zato što smatra da se u ovoj zemlji uspeh ne prašta, posebno ženama. Najveća motivacija joj je porodica, suprug Miroslav i deca Marko i Dunja, koji su joj najjača podrška i životni oslonac.

Po čemu se „Neki drugi život“ razlikuje od vaših prethodnih knjiga?

Po mnogo čemu. Pre svega, žanrovski, jer sam ovoga puta napisala psihološki triler s elementima istorijske drame, dok su prethodni romani uglavnom svi do jednog bili istorijske drame. Raduje me što su ga čitaoci odlično prihvatili.

Šta kriju njegove stranice i koju poruku nose?

Kriju neki drugi život. To je priča o zaveri, izdaji, porodičnim tajnama, iskušenjima i ljubavi, a njegova najvažnija poruka jeste da nikada ne odustanemo, već da uprkos svim životnim nedaćama nastavimo da se borimo, živimo i volimo.

S kakvom emocijom ste ga pisali?

Dubokom, kao i sve ostale romane, ali ako me pitate koja je emocija dominantna, uvek je to tuga, jer je snažnija i inspirativnija od sreće. Ovu knjigu sam pisala s posebnom emocijom zbog toga što sam je posvetila svojoj ćerki Dunji.

Vaši romani se nalaze na listi najčitanijih, u čemu je njihova tajna?

Mislim da čitaoci naprosto prepoznaju moju emociju i da je čitalački senzibilitet u tom smislu nepogrešiv. Ne možete varati u igri koja se zove život, a za mene pisanje to jeste.

Do sada ste objavili deset knjiga, koja vam je najdraža, a koju ste najteže napisali? 

Vrlo je teško odgovoriti na to pitanje jer svaka knjiga nosi svoje „breme”, svaki period mog života je utkan u neku od njih i ne bih zaista nijednu mogla da izdvojim, možda jedino svoj književni prvenac „Ringišpil“, koji je doživeo neverovatan uspeh. Da nije bilo tako, život mi se verovatno ne bi promenio u toj meri.

Jeste li ikada razmišljali o ekranizaciji nekog svog dela i koje biste najpre izabrali?

Jesam, o tome sam već razgovarala s nekim producentskim kućama, čak se i dogovorila o saradnji, ali nas je pandemija usporila i odložila nam planove. Budući da dogovor već postoji, ne bih isticala nijedan naslov.
 
Da li ste u svemu što radite pronašli sebe ili ta potraga i dalje traje?

Pisanje je moja suština i otkad pišem, sve sam bliža sebi. Težak je to i ponekad bolan put, ali sam u godinama kada mi nije teško da sagledam svoje greške i promašaje, a o uspesima uglavnom ćutim. Ne zato što sam preterano skromna već, nažalost, zato što se u ovoj zemlji uspeh ne prašta.

U vašim romanima ima mnogo ljubavi, mislite li da se sve u životu vrti oko nje? 

Ljubav je pokretačka snaga čitave vasione, pa tako i nas, neznatnih.

Kao pisac kreirate sudbine svojih junaka, a da li biste nešto drugačije uradili kada je reč o vašem životu? 

Da, poželela sam da nikada nisam postala poznata jer mi je to donosilo mnogo više tuge nego radosti. Ali, tako je moralo biti i u svom životu zaista ništa ne bih menjala

Šta biste danas savetovali mladoj Jeleni, na početku karijere? 

Savetovala bih joj da uvek sledi svoju intuiciju i srce, po svaku cenu, i da što manje podleže kompromisima. Osim toga, ništa drugačije ne bih uradila

Smatrate li sebe jakom ženom, šta vam daje snagu da idete napred? 

Svaka žena je jaka. Ono što žena može da ponese na svojim ramenima ne može nijedan muškarac, i to odgovorno tvrdim iako nisam feministkinja. Naprotiv, supruga sam i majka sina i ćerke, ali sam sigurna da su žene pokretačka snaga svega i žao mi je što im je tako malo dato. Poslednjih godina ženama se daje na značaju i to me beskrajno raduje. Moja motivacija i moja snaga su moja deca. Čitav moj svet.
 
Razgovarala: Milica Prelević
Izvor: Lepa & Srećna


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.