Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Izložba „Tolstoj i Srbija“ povodom devet decenija Ruskog doma u Beogradu i 195 godina od rođenja velikog pisca

U galeriji Ruskog doma gostuje izložba Državnog muzeja Lava Tolstoja u Moskvi, pod nazivom „Tolstoj i Srbija“, posvećena je 90. godišnjici od osnivanja Ruskog doma u Beogradu i 195. godišnjici od rođenja Lava Nikolajeviča Tolstoja.
poster-tolstoi21920x1080
Kako se najavljuje, izložba je nastala iz želje da se javnost upozna sa materijalima koji govore o vezama Lava Tolstoja sa Srbijom, njenom istorijom i kulturom, da se predstavi srpsko pitanje u stvaralaštvu pisca i pokaže da interesovanje za Tolstojevo delo u Srbiji nikad ne jenjava. Komadi po njegovim delima su redovno na repertoaru srpskih pozorišta, njegove knjige se objavljuju i danas.

Jedna od tema izložbe biće roman „Ana Karenjina“ i odraz srpskog pitanja u ovom delu. Zbog epiloga ove knjige Tolstoj je imao sukob sa izdavačem Ruskog glasnika. Naime, M. N. Katkov bio je nezadovoljan negativnim izveštavanjem o dobrovoljačkom pokretu u Rusiji u korist pobunjenih Srba, te je odbio da objavi poslednji deo romana u tom obliku. Vronski se na kraju romana dobrovoljno priključuje srpskom oslobodilačkom ratu za nezavisnost od Turske: „Meni je milo što imam zašto da dam svoj život, koji nije da mi je nepotreban, nego mi je ogadio.“ Postoji mišljenje da je Nikolaj Nikolajevič Rajevski, koji je poginuo 20. avgusta 1876. godine kod srpskog mesta Gornji Adrovac, prototip glavnog junaka Tolstojevog romanaAlekseja Vronskog. Da li je ovo samo fikcija ili u ovim tvrdnjama ima i istine – odgovor na ovo pitanje ponudiće izložba.

Na njoj će biti prikazana i Tolstojeva prepiska sa srpskim dopisnicima. U periodu od 1890-ih godina do početka 20. veka Tolstoj je dobijao ogroman broj pisama od običnih ljudi koji su mu se obraćali kao moralnoj veličini i učitelju. Povelja kojom se Lav Nikolajevič Tolstoj imenuje za počasnog člana Srpske kraljevske akademije jedan je od eksponata vredan posebne pažnje. Narodna biblioteka Srbije obezbedila je za izložbu godišnjak Srpske kraljevske akademije nauka za 1909. godinu, gde je naznačeno da je Lav Tolstoj izabran za počasnog člana SANU. Saradnja sa NBS pružila je priliku da se predstave prvi, ali i najnoviji prevodi dela Lava Tolstoja na srpski jezik. Pored toga, Biblioteka je omogućila da se na postavci nađu knjige autora čija su dela bila deo Tolstojeve biblioteke u Jasnoj Poljani.

Zanimljive eksponate obezbedila je Irina Antanasijević, profesorka ruske književnosti na Univerzitetu u Beogradu. U pitanju su stripovi s početka 20. veka, rađeni po motivima dela Lava Tolstoja. Izložba će upoznati posetioce sa stripovima koji su zasnovani na priči „Hadži Murat“, romanima „Vaskrsenje“ i „Ana Karenjina“. Kako se ističe, veliko interesovanje za projekat pokazali su Narodno pozorište u Beogradu i Muzej pozorišne umetnosti Srbije. Za izložbu su ustupili plakate i programe, fotografije, rukopise scenarija za predstave po motivima dela velikog pisca.

Na izložbi će biti predstavljeni i eksponati koji su deo fonda Državnog muzeja Lava Tolstoja: fotografije, rukopisi, grafike, video hronike, knjige i audio-snimak Tolstojevog glasa.

Izložba će biti otvorena za posetioce do 10. oktobra.

Izvor: Novosti

Autor: Lav Tolstoj

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Lav Tolstoj

Lav Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svetskih romanopisaca. I po ocu i po majci poticao je iz vrlo starih i uglednih plemićkih porodica. Poput drugih isuviše umnih i darovitih ljudi, Lav Tolstoj odustaje od institucionalnog školovanja.

Prikaz romana „Puter“: Tiha pobuna i opasnost uživanja

Roman „Puter“ japanske autorke Asako Juzuki (1981) jedna je od onih knjiga koje se ne daju lako „dekodirati“, ni žanrovski ni emocionalno. Iako je posredi štivo sa moćnom krimi pričom i snažnim elementima psihološkog trilera, ono ne osvaja zapletom, već pridobija čitaoca kroz detalje, ponavljanja, kroz sitne promene u percepciji sveta.

Pročitaj više

„Zabranjeno je ispoljavanje prenaglašenih osećanja pred vratima pansiona“ ili pravila su tu da se ruše, ne da nas guše

Španskoj spisateljici Mamen Sančes nije bilo nimalo lako da nakon hita „Sreća je piti čaj sa tobom“, koji je nekoliko godina nakon izdavanja čak i kod nas još uvek pri vrhu liste najprodavanijih izdanja, osmisli i napiše svoju drugu knjigu i ne razočara.

Pročitaj više

Iz ugla prevodioca – „Pisma Kafki“

Ne dešava se često da prevodilac postane glavni junak knjige, ali u romanu „Pisma Kafki“ autorke Kristin Estime to se ipak dogodilo. Inspiraciju za ovu knjigu predstavljala su Kafkina „Pisma Mileni“, jedino Kafkino delo koje nam, uz Kafkina „Pisma prijateljima i srodnicima“, pruža uvid u Kafkin privatan život.

Pročitaj više

Prikaz knjige „Ljudi bez grobova“: Enes Halilović, tkalac stvarnog sna

Još uvek drhtim. Glava mi je puna, srce preskače otkucaje. Emocije i nešto više od toga – kao da moćan duh lebdi nad mojom glavom, neka čudna svetlost tog duha me prožima, i ne znam gde sam: iznad ili ispod, unutar ili spolja.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com