Laguna - Bukmarker - Iz ugla prevodioca: „Kradljivci svile“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Iz ugla prevodioca: „Kradljivci svile“

Legenda kaže da je svila u Evropu dospela tako što su dva kaluđera prokrijumčarila iz Kine larve svilene bube u svojim šupljim štapovima.

Ali ko su bili ti kaluđeri? I da li su baš bili pravi kaluđeri? Kako su došli do larvi, kako su uspeli da ih održe u životu, ko im je pokazao put do daleke Kine, ko ih je progonio, ko im je pomagao?

Sve su to pitanja na koja ni legenda ni istorija nemaju odgovor. A to otvara široko polje mašti.

Držeći se istorijskih i geografskih činjenica do granica poznatog, Dirk Huseman je ova i druga pitanja, na koje niko nikada neće doznati odgovor, iskoristio kao inspiraciju za ludo zabavan pustolovni roman čiji su glavni likovi dva princa, jedna princeza, jedan Egipćanin koji se razume u magiju i druge čudne veštine, jedna vlasnica plantaže svilenih buba i njen zaljubljeni sin i jedan stari gonič kamila. Srešćemo još i jednog persijskog cara, jednog vođu trupe lakrdijaša, jednog vladara grada na umoru, jednog velikog Kana nomadskih plemena i mnoštvo budističkih kaluđera, jer se radnja uglavnom zbiva u Kini, u vreme kada je ova zemlja bila budistička i kada su podignuti čuveni kipovi džinovskih Buda iz Bamijana, koji u knjizi takođe igraju određenu ulogu.

Prinčevi su brat i sinovac vizantijskog cara, koji su po njegovom nalogu pošli da otkriju tajnu svile, princeza je kći kineskog cara koja je postala budistička kaluđerica, a njihove avanture i poduhvati na Putu svile, koliko god nam delovali neverovatno i ludo, nikad ne izlaze iz granica bar hipotetički mogućeg, kao što su i svi istorijski i geografski podaci koji su proverljivi uglavnom tačni. Uostalom, ko može da kaže da oni kaluđeri sa probušenim štapovima nisu bili budistički kaluđeri? Ili vizantijski prinčevi prerušeni u budističke kaluđere?

I ko može da zna šta je sve bilo moguće ili nemoguće na legendarnom i bajkovitom Putu svile, koji i nije bio put u pravom smislu reči, već zbir karavanskih puteva na kojima su harali razbojnici, a karavani logorovali zajedno radi zaštite i razmenjivali priče uz vatru?

Ako volite istoriju koju je nemoguće do kraja proveriti, pustolovine koje se graniče s nemogućim, živi i laki stil pripovedanja koji zbivanja dočarava filmskom brzinom i plastičnošću, volećete i ovu knjigu i u njoj ćete uživati.

Autor: Dušica Milojković
Izvor: Novosti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.