Laguna - Bukmarker - Istorija i internet: Filipa Gregori - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Istorija i internet: Filipa Gregori

Niko bolje od Engleza nije umeo da svoju istoriju komercijalizuje toliko dobro. BBC-jeve ekranizacije pojedinih događaja koji su je obeležili, klasične adaptacije dela Šekspira ili Džejn Ostin, pa do poslednje HBO serije „Tjudorovi“ samo su neki od primera kako se ozbiljno pristupa nauci i od toga pravi zanimljivo štivo za ljude koji baš i nemaju strpljenja za rasprave odličnih istoričara.

Na bilo kom pretraživaču dovoljno je ukucati ličnost koja vas zanima i pojaviće se mnoštvo linkova koji će vas uputiti na dalje istraživanje.

Držeći se krilatice da „istorija mora biti zanimljiva i poučna za svakoga“ čuvena autorka „kraljevskih romana“ Filipa Gregori postavila je svoj odličan sajt: www.philippagregory.com gde se može saznati sve što o ste o engleskim kraljevima hteli da znate, a mrzelo vas je drugde da tražite. Linkovi na zanimljive sajtove, debate, video zapisi i naravno na knjige koje je pisala. Naši čitaoci gospođu Gregori odlično poznaju. Laguna je objavila nekoliko njenih knjiga, a „Bela kraljica“ u odličnom prevodu Aleksandre Čabraja upravo se pojavila. Zbog čega je Filipa Gregori toliko popularna? Ima i drugih autora koji možda i bolje pišu. Zli jezici će reći da je u pitanju odličan marketing i sugestivnost pojave, ali i najrigorozniji književni kritičari će priznati da ova spisateljica sjajno piše. I njena biografija pomalo nalikuje na burne romane koje piše. Rođena je u Keniji 1954. U drugoj godini se sa porodicom preselila u Englesku u Bristol.

Diplomirala je engleski jezik i istoriju na univerzitetu u Saseksu. Radila je kao novinar na BBC-ju. Njeno akademsko poznavanje istorije poslužilo joj je kao sjajna osnova za istorijske romane iz perioda Tjudora i XVIII veka. „Druga Bolenova kći“ objavljena je 2002. i adaptirana je za BBC-jev revolucionarni novi pristup filmovanja istorijskih romana. Iste godine dobila je „Parkerer romantic novel award“ za svoj roman „Druga Bolenova kći“. Prava za film je kupio Miramax. Knjiga je postala bestseler u Australiji i Novom Zelandu. Živi sa porodicom na maloj farmi u severnoj Engleskoj. Pored pisanja intenzivno se bavi humanitarnim radom, ali i pisanjem kritika, prikaza i priča za više novina i magazina u Velikoj Britaniji. U slobodno vreme se bavi baštovanstvom, skijanjem, mnogo šeta i čita. Godinama unazad bila je član žirija za uglednu Vitbredovu književnu nagradu. Filipa Gregori uživa veliku popularnost i poštovanje među istoričarima, poznavaocima i ljubiteljima gotičke književnosti XVIII veka.

Autor: V. M.
Izvor: Danas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.