Intervju: Uroš Petrović, dobitnik priznanja Plavi čuperak za knjigu „Karavan čudesa“

Svi koji nisu zaboravili da lete na krilima mašte, bez obzira na generaciju kojoj pripadaju, pronalaze nove svjetove u knjigama originalnog pisca Uroša Petrovića.



Čitaoci i književni kritičari saglasni su u jednom - Petrović svojim knjigama pomjera granice u srpskoj literaturi, a za roman „Karavan čudesa“ dobio je nagradu „Plavi čuperak“ koja će mu biti uručena 14. marta.

 – „Karavan čudesa“ sam pisao prisećajući se snova iz detinjstva. U opisima delanja dečaka koji ostaje sam na svetu sam toliko uživao da sam u nekim trenucima čak osećao nemuštu, naglu, gotovo omamljujuću slobodu. Nadam se da se ona makar u izvesnoj meri preliva i na čitaoce. Osećaj je odličan, a moguć je samo unutar avantura duha – rekao je za „Glas Srpske“ Uroš Petrović.

U ovoj knjizi on govori o dječaku Adamu koji je naglo i neočekivano otet iz roditeljskog doma i bačen u prostor divlje prirode, prepušten sam sebi i vlastitoj snalažljivosti. Pored povijesti o velikoj avanturi, to je i simbolična parabola o odrastanju i sazrijevanju sagledana kao prevazilaženje tegoba i prepreka, bilo spoljašnjih, bilo onih koje proističu iz prirode jedinke.

– I ova knjiga je nastala bez ikakog predumišljaja. Pisao sam je samo zato što mi se pisala. Povorka čudesnih ljudi i životinja, leteća neman, Crna baba i ostali likovi iz ovog romana su u mom detinjstvu postojali, makar koliko i oni iz vrtića ili komšiluka kojih se sećam – priča autor serije zanimljivih naslova koji su osvojili i čitaoce u više evropskih zemalja.

Roman je, dodaje, već dospio u ozbiljne naučne radove.

– Često se dogodi da me stručne analize mojih knjiga iznenade izvesnim povezivanjem odrednica i zaključcima koji su sasvim prisutni i primereni, ali ih nisam bio svestan. To je dobro – znači da pišem zaneseno ili makar spontano, a pridevi pri pisanju neretko se potom preslikaju te odlikuju i čitanje tako napisanog štiva – smatra Petrović po čijem je romanu „Peti leptir“ snimljen prvi 3D igrani film u istoriji srpske kinematografije.

O laureatu nagrade „Plavi čuperak“ odlučuju vrhunski autoriteti iz oblasti literature za djecu i mlade. Najbolju knjigu biraju tako što 60 kritičara, stvaralaca i izučavalaca književnosti za djecu napravi top-listu pet najboljih naslova srpskih autora objavljenih tokom minule godine.

– Priznanje nosi ime zbirke pesama Miroslava Antića, samim tim i ponešto njegovog duha. Uz to, uručuje je Međunarodni centar književnosti za decu Zmajeve dečje igre, a od te ugledne ustanove kulture sa radošću primam i cirkularne mejlove, a kamoli nagradu – iskren je Petrović koji je bio nominovan sa još 37 pisaca.

Najveći broj glasova, ukupno 17, članovi velikog žirija dali su njegovom romanu koji je objavila Laguna, a uručenje nagrade biće simbolično na rođendan Mike Antića u prostorijama „Zmajevih dečjih igara“ u Novom Sadu.

Pored knjiga – mozgalica, Petrović „tjera“ gledaoce na umovanje i u kvizu „Lavirint“ na Radio televiziji Srbije, kao i u novim sezonama kultnog TV serijala „Fazoni i fore“. Koautor je NTC sistema učenja za unapređivanje intelektualnih sposobnosti djece i stimulaciju darovitih, koji se predaje i primjenjuje u nekoliko zemalja Evrope.

Njegove knjige su godinama među najčitanijim naslovima književnosti za djecu i mlade, a njihovi prevodi su objavljeni u Italiji, Grčkoj, Makedoniji, Češkoj i Mađarskoj.

Originalne pustolovine

Od zbirki priča-mozgalica i romana u zagonetkama do fantastičnih pripovijesti, djela ovog autora jesu originalne pustolovine koje nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, sve više postaju omiljeno štivo i za odrasle.

„Zagonetne priče“

Poslije zbirke fantastičnih pripovjedaka za odrasle „Priče s one strane“, Uroš Petrović objavio je pet edukativno-zabavnih knjiga u serijalu „Zagonetne priče“ i dobio nagradu „Neven“ za najbolje djelo iz oblasti popularne nauke. Dvije godine zaredom bio je dobitnik nagrade najvećeg dječijeg žirija „Dositejevo pero“.
 
Autor: Aleksandra Glišić
Izvor: Glas Srpske