Laguna - Bukmarker - Intervju sa Ivanom Mihić - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Intervju sa Ivanom Mihić

Glumica i producent Ivana Mihić pronašla je novu ljubav - pisanje, u kome se, sudeći po prodaji njenih romana „Moj jedini život“ i „Led“, odlično snalazi. Ćerka čuvene glumice Vere Čukić i scenariste Gordana Mihića u intervjuu za Press kaže da je ponosna na književne uspehe i priznaje da bi sada najviše volela da se ostvari u ulozi majke.

Ivana otkriva da je pisanje u Srbiji, uprkos tiražima, ipak neisplativo i da književnicima novac nije osnovni motiv za rad.

- Većina pisaca ne može da živi od pisanja. Honorari su često uvredljivo mali ali, naravno, honorar nije jedini motiv zbog kojeg pisac piše. Prvi roman „Moj jedini život“, čije je četvrto izdanje u pripremi, doneo mi je priliku i čast da postanem kolumnista „Politike“, da otvorim međunarodni Sajam knjiga u Banjaluci, kao i da održim četrdesetak književnih večeri u bibliotekama širom Srbije.

- Planirate i treći roman. Da li vam pisanje možda predstavlja beg od stvarnosti?

- Bilo je pisaca koji su svoje delo objašnjavali bekstvom od stvarnosti i realnosti. Današnji svet, sa svojim morama i strahovima mogao bi i te kako da me navede na takvu vrstu bekstva. Ali, ja nisam sklona tome. Za mene, pisanje je suprotno od bekstva: ono je suočavanje sa stvarnošću, sa ljudima, sudbinama, zbivanjima, samoćom u mnoštvu i mnoštvom u samoći, sa smehom, tugom, radostima, strepnjama, i konačno sa slomom stare i nastankom nove epohe čiji su glavni tokovi potpuno nepredvidivi. Za mene je pisanje i olakšanje od težine pitanja koja pritiskaju dušu savremenog čoveka.

- Da li je bilo teško da u romanu „Led“ pišete u muškom rodu. Smatrate li da je muškarcima, za razliku od žena, život lakši i naklonjeniji?

- Od devedesetih do danas mnogi moji prijatelji otišli su u neke druge svetove da pronađu posao, smirenje, sreću. Susretala sam ih u tim njihovim novim staništima, dopisivali smo se preko interneta, pratila sam šta im se događa i, čini mi se, smogla dovoljno snage da uobličim lik mog književnog junaka, emigranta Justina Arsenića, arhitekte koji pokušava da ponovo sastavi iskidane konce svoje sudbine, daleko odavde, u Americi, u Čikagu. Iz te njegove sudbine može se, pored ostalog, nazreti i odgovor na vaše pitanje da li je muškarcima danas život naklonjeniji nego ženama. Mislim da nije.

- Priznata ste glumica, spisateljica, producent, a oprobali ste se i u pevanju. Šta vam najviše odgovara i u čemu se najlakše pronalazite?

- Sve što radim u umetnosti prožima se međusobno. Od iste je materije, kreće se u istom kružnom toku. Pozorište, film, pisanje, produkcija... za mene su, jednostavno, jedna živa celina.

- Da li je bilo teško dokazivati da ste talentovani i da ste uspeli zahvaljujući svom radu, a ne činjenici da ste ćerka poznatih roditelja?

- Kao dete snimila sam dva filma sa roditeljima, ali to je bila samo jedna divna igra. Kada sam odrasla, već tokom studija glume kao i prvih nekoliko godina po završetku fakulteta, radila sam potpuno samostalno, i to sa značajnim rediteljima kao što su Soja Jovanović, Egon Savin, Ðorđe Kadijević, Aca Ðorđević, Faruk Sokolović, Slobodan Šuljagić, Lari Zapija...

- Koji je najbolji savet koji ste dobili od roditelja kada ste počinjali da se bavite glumom?

- Da budem svoja, da se ne ponesem zbog uspeha i ne pokleknem zbog neuspeha, da završavam započeto, da se radujem radu...

- Igrali ste u pozorišnim predstavama za decu, sa majkom Verom napisali ste i knjigu za najmlađe. Stiče se utisak da volite rad sa decom.

- Izuzetno volim da radim za decu i sa decom. Još kao dete, u dvorištu zgrade na Banovom brdu, neprekidno sam smišljala igre i zabave za moje brojne vršnjake. Nešto od te strasti drži me još uvek i, kad god imam prilike, potpuno joj se prepustim.

- Ulogom Ljubice Protić, majke tinejdžerke u seriji „Priđi blize“, osvojili ste simpatije gledalaca. Da li želite da se i u privatnom životu ostvarite u ulozi majke?

- To želim više od svega!

- Šta za vas predstavlja brak i zbog čega se još uvek niste odlučili na taj korak?

- Bila sam dugo u zajednici koja se završila razlazom. Inače, mislim da brak treba da sklope ljudi koji, osim snažne ljubavi, imaju spremnost da odole svim mogućim teškoćama koje će možda ugrožavati tu ljubav.

- Poznati ste kao osoba koje nema po tabloidima. Ipak, mediji vas dovode u vezu s kolegom iz serije Dragoljubom Ljubičićem Mićkom.

- Mićko Ljubičić je moj veliki prijatelj.

Autor: J. Marković
Izvor: Press

 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.