Laguna - Bukmarker - Intervju sa Betani Hjuz, autorkom knjige „Istanbul: priča o tri grada“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju sa Betani Hjuz, autorkom knjige „Istanbul: priča o tri grada“

Betani, hvala vam što ste odvojili vreme da porazgovaramo o vašoj knjizi „Istanbul: Priča o tri grada“. Šta vas je podstaklo da pišete o ovom gradu? Vizantion, Konstantinopolj, Istanbul: zbog čega je ovaj grad oduvek bio toliko značajan? Kako ste pristupili istraživanju i kome je ova knjiga namenjena?

Mnogo je razloga zbog kojih sam želela da napišem ovu knjigu. Upoznata sam sa velikim infrastrukturnim projektima koji se sprovode u savremenom Istanbulu – izgradnja puteva, pruga i tunela ispod Bosfora, kao i izgradnja sistema nove podzemne železnice, da i ne pominjem druge projekte urbanog razvoja – i bila sam svesna činjenice da će ti radovi doneti nova arheološka otkrića. I tako sam zaključila da će, konačno, biti moguće istražiti istoriju ovog grada od praistorijskih vremena do danas. Osim toga, nakon raspada Sovjetskog Saveza, otvorene su arhive i skladišta, te su stari dokumenti iz Otomanskog doba postali dostupni. Imala sam osećaj da će šira javnost biti upoznata sa uzbudljivim novim materijalom – u trenutku kad je čitav grad posvećen dostizanju visokih političkih i kulturoloških ciljeva. Čitavu deceniju sam posvetila aktivnom prikupljanju građe za ovu knjigu – a istraživanje sam započela pre 30 godina. Na mnogo načina, knjiga predstavlja ljubavno pismo posvećeno ovom gradu. Veliki deo sam morala da izostavim – pod mojim stolom ima beležaka za još jednu knjigu!

Jednim delom me je na pisanje knjige „Istanbul: Priča o tri grada“ podstaklo i to što mi se smučila ona izlizana fraza kojom se Istanbul najčešće opisuje:  kao „most između Istoka i Zapada“. Istanbul ne predstavlja samo vezu, već je i sam od velikog značaja. Ovo je grad koji ima važnu ulogu u dešavanjima na svim stranama sveta, severu, jugu, istoku i zapadu. To je grad koji će nas naučiti pravim vrednostima kosmopolitskog načina života.



Ja sam praktično oduvek bila zaposlena majka – pa iako ova knjiga ima preko 1000 stranica, poglavlja su kratka. Nadam se da će zaposleni ljudi moći da čitaju u autobusu, metrou, dok čekaju svoju blatom umazanu decu nakon treninga – ali i u miru unverzitetske biblioteke.

Vaša knjiga pokriva period od više hiljada godina. Nemoguće je napisati detaljan istorijski prikaz čak i na tolikom broju strana; kako ste odlučili koji je najbolji način da ogranizujete svoju građu? Knjiga sadrži niz živopisnih prikaza različitih istorijskih događaja: na osnovu čega ste izabrali koje događaje ćete uključiti u knjigu?

Znala sam da želim da napišem istoriju od samih početaka. Ako posmatramo etimološki, fizički, filozofski – grad čine ljudi koji ga nastanjuju. Postoji duga tradicija učenosti i zanatstva na tom komadu zemlje nalik na rog koji kao da se zabija u Mramorno more. Tako da sam krenula od novih otkrića – i mapirala priču i hronološki i tematski. Zahvaljujući tome pronaći ćete poglavlja o evnusima i proizvođačima svile, ali i o impozantnim istorijskim spomenicima. Takođe, želela sam da posebno naglasim period antičke Grčke u ovom gradu – čini se da većina slavi vizantijski ili otomanski sjaj Konstantinopolja, zanemarujući ključnih 500 godina pod dominacijom antičke grčke. Atmosferu grada stvaraju ljudi koji u njemu žive – a u ovoj velikoj metropoli preovladava atmosfera suživota. Želela sam da predstavim – i da pokušam da razumem – šta je potrebno da se izgradi uspešan grad.

Sa kojim periodom i ličnostima imate najviše toga zajedničkog, i zbog čega? Da li ste namerno pokušali da naglasite ulogu određenih društvenih grupa (na primer, žena, verskih i etničkih manjina) koje su možda izostavljene u drugim prikazima?

Oduvek sam uživala da pišem o ženama kroz istoriju i očekivala sam da će to u slučaju ove knjige biti težak zadatak. Ali čini se da postoji nešto u vezi sa Vizantionom/Konstantinopoljem/Istanbulom što je omogućilo određenim ženama – svih slojeva – da procvetaju na način koji nije tipičan za njihovo vreme. Da li je to zbog praistorijskog istočnjačkog uticaja? Ili zbog mogućnosti koje se pružaju poslovnim ženama iz rimskog perioda u gradu u kojem su trgovina i razmena roba od životnog značaja? Ili je to uzdizanje Device Marije u Majku Božiju, zaštitnicu hrišćanskog grada? Šta god bio razlog sa oduševljenjem sam iznova i iznova otkrivala pismene i izuzetno aktivne ženske likove u priči o gradu od antičkih vremena, preko srednjeg veka do modernog doba.

Vaša knjiga je prepuna iznenađenja. Fascinantno je da ste uspeli da pronađete vezu između Konstantinopolja i Britanije unazad do vladavine Kralja Artura. Čini se da su se u vezi sa tim pojavili neki novi dokazi. Da li su i vas iznenadili neki delovi priče? Imate li neka omiljena otkrića?      
  
Imala sam genijalnog učitelja, Robina Lejn Foksa, koji me je uvek ohrabrivao da ne budem istoričar iz fotelje, već da odlazim na ona mesta na kojima se istorija događala. Prema tome, ono što ćete pronaći na stranicama ove knjige su stvarna putovanja. Putovala sam u Kinu, Sibir, Indiju i tako dalje – i da, u Kornvol – sve u cilju istraživanja. Svedočanstva koja sam pronašla pokazala su mi koliko smo mi kao vrsta oduvek težili za međusobnom povezanošću. Velika kolekcija vizantijske grnčarije koja je sačuvana u Tintagelu bila je veoma prijatno iznenađenje. Naročito me raduje činjenica da potiče iz vremena kada je Justinijan odobrio slanje „subvencija varvarima iz Britanije“.



Vi ste jedna od pokroviteljki organizacije „The Iris Project“, koja širom Ujedinjenog Kraljevstva promoviše učenje o antičkom svetu. Zbog čega su Rimljani i Grci i danas značajni? U savremenom digitalnom svetu, kakvu prednost može imati jedan školarac koji uči o antičkim jezicima i kulturama?

Ja sam pokroviteljka i organizacije „The Iris Project“, kao i projekta „Classics for All“. Izučavanje antičkih jezika i ljudi koji su živeli u tim vremenima jeste nešto veoma zdravo. Oni koji uče o starim svetovima pronalaze u njima utehu i inspiraciju (ali i poneko upozorenje!) Čitajte tekstove na starogrčkom i latinskom ili slušajte priče o muškarcima i ženama koji su obeležili period od 1400. godine pre Hrista do 1400. godine posle Hrista i momentalno ćete otkriti uzbudljive živote – nade i strahove različite od vaših. Antički svet je cvetao u mnogim današnjim politički kriznim područjima – zbog toga je važno razumeti antiku i antičke civilizacije da bismo otkrili značajan, dublji smisao svakodnevnih dešavanja u 21. veku. Osim toga, ova istraživanja će vam doneti čisto zadovoljstvo.

Izvor: runcimanaward.org
Prevod: Maja Horvat


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.