Laguna - Bukmarker - Intervju: Pisac Jan Martel govori o tome kako je „Pijev život“ pretočen u holivudski film - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju: Pisac Jan Martel govori o tome kako je „Pijev život“ pretočen u holivudski film

Još od svog objavljivanja 2001. godine, „Pijev život“ je postao jedan od najvoljenijih romana sadašnjice. Objavljen je na preko 40 jezika, i nagrađen Bukerovom nagradom 2002. godine. U knjizi, svoju priču nam govori Pi, šesnaestogodišnjak koji je, posle brodoloma na Tihom okeanu, proveo u čamcu za spasavanje 227 dana zajedno sa benglaskim tigrom.
 
To je delom priča o čistom preživljavanju, pošto Pi mora da smisli ne samo kako da ostane živ usred okeana, već i kako da opstane u neposrednoj blizini tigra. S druge strane to je i priča koja  se bavi duhovnom potragom u samom dečaku, koji sebe smatra sledbenikom nekoliko religija.
 
Martel je kanadski pisac koji je neko vreme putovao svetom izučavajući filozofiju i verske tekstove, usput i pišući. U intervjuu za TV mrežu PBS iz 2002. godine, Martel je pričao o povodima i inspiraciji za roman, rekavši: „Na neki način, tražio sam priču, ne sa malim već sa velikim 'P' - nešto što će usmeriti moj život“. Izgleda da je Martel, provevši neko vreme u izučavanju i egzistencijalnom lutanju, ovim revolucionarnim romanom konačno došao do odgovora ili barem pravca u svom životu.
 
Izvodi iz intervjua
 
O svom doprinosu i učešću u filmu:
 
„Što se tiče celokupne vizije, poprilično rano sam rešio da to prepustim drugima. Nisam želeo da budem od onih napornih pisaca koji, znate, zakeraju i prigovaraju u mejlovima, i govore da žele da se nešto uradi ovako ili onako, jer, na kraju krajeva, ja sam pisac a ne filmski stvaralac. I zato što verujem Ang Liju, prepustio sam mu sve i rekao: 'Napravi film kakav želiš, ja ti neću smetati. Pomoći ću ti onoliko koliko budeš ti tražio da pomognem, a kada ne budeš trebao moju pomoć, u redu je, odstupiću.' Jer, na kraju krajeva, on će primirite sve pohvale i kritike na račun filma. To jeste rađeno po mojoj knjizi, ali to je njegov film, tako da nisam hteo da mu stojim na putu, poštovao sam njegov umetnički integritet.“
 
O izazovima snimanja filma „Pijev život“:
 
„U osnovi, adaptacija nekog romana zahteva odbacivanje njegovog velikog dela, i to ponekad funkcioniše dobro a ponekad i ne. Mislio sam da će veliki deo problema u adaptaciji ove knjige, biti tehničke prirode. Uvek je veliki izazov snimati na vodi a ovde se najveći deo radnje odvija na Tihom okeanu.“
 
O tome da li je bio iznenađen što su se režiseri zainteresovali za adaptaciju njegovog romana:
 
„Primetio sam da je Holivud, u svojoj stalnoj potrazi za pričom, nešto poput usisivača. Pretpostavljam da je bilo nešto u mom romanu što ih je privuklo. Vrlo rano je studio 20th Century Fox zatražio prava, a onda su ga natenane uradili jer bilo je tu puno izazova. Da sam ja režiser, nikad se ne bi upustio u adaptaciju ove knjige zbog svih tih problema.“
 
O razlikama između romana i filma:
 
„Pretpostavljam da morate da uzmete roman i obrnete ga naopačke. Mislim, evo jednog očiglednog primera: ja nikada u romanu ne opisujem kako Pi izgleda jer mi to nije bilo važno, da li je visok ili nizak, pun ili mršav, bilo mi je nebitno. U knjizi mi vidimo događaje kroz Pijeve oči, čitalac je kao putnik u kolima koje Pi vozi i čitalac vidi ono što Pi vidi. Znači čitalac gleda ka napolje. Očigledno, ugao gledanja u filmu je drugačiji i mi gledamo Pija, a ne posmatramo svet više iz njegove perspektive. Tako da to menja stvari. Dakle, ono što morate da uradite u adaptaciji romana za film, jeste neka vrsta prevoda. Morate ponovo da ispričate priču sredstvima kinematografije.“
 
O tome kako će ljubitelji romana reagovati na film:
 
„Stvar je u tome da ne treba da se knjiga i film porede, jer bi to bilo kao poređenje dva jezika. Bilo bi kao da kažete, kako se nešto kaže na engleskom a kako na francuskom, i onda to poredite. To su različiti jezici, tako da bih rekao da film i knjiga dopunjuju jedno drugo. Ako vam se dopada roman, odgledajte film. I znate šta, u mnogo čemu ćete biti zadovoljni.“
 
O poređenju filma i knjige:
 
„U romanu, drugi deo počinje brodolomom. Taj deo je relativno kratak jer reči nisu dobre u opisu fizičkih događaja. One su dobre u opisivanju osećanja i nekih osnovnih vizuelnih stvari. Ali kod tako složenih stvari kao što je brodolom ne želite da se upustite u previše komplikovane metafore jer to umara. Tako je brodolom u knjizi kratka epizoda. U filmu je to neverovatan događaj. Čudesan i ogroman. Tako je živopisno prikazan, da kada brod tone, imate osećaj da ste na njemu. Eto, to je jedna scena gde jezik kinematografije dočarava veoma moćno, ne samo vizualno već i emotivno, događaj koji je ključan za roman ali u knjizi zauzima malo mesta jer su reči slabije u prikazivanju. Tako da predlažem ljudima da pokušaju da ih ne upoređuju suviše, već da na njih gledaju kao na delove celine.“
  
Izvor: scpr.org


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.