Sajam knjiga 2019.
Sajam 2019.VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupciVideoNagradeKalendar

Intervju - Indu Sundaresan: Priča o dijamantu ili kako se dogodila kolonizacija Indije

„Planina svjetlosti", novi roman američko-indijske spisateljice Indu Sundaresan je divna priča o najvećem dijamantu na svijetu Planini svjetlosti ili Kohinoru, koji danas krasi krunu britanske kraljice. Indu Sundaresan je opisala burnu istoriju legendarnog dijamanta od sto osamdeset šest karata porijeklom iz Indije i istoriju ljudi u čijem je posjedu dijamant bio. Kako su se carstva uzdizala i padala, a moćni kraljevi otimali o vlast, blistavi sjaj tog kamena nikad nije potamnio. Njegovo porijeklo je utkano u mit, ali je uistinu taj zanosni dragulj vjekovima prelazio iz ruke u ruku, od vladara do vladara u Indiji, Persiji i Avganistanu.

Prastari dragi kamen je 1850. godine poslat na drugi kraj svijeta, gdje će odigrati presudnu ulogu u isprepletenim sudbinama dječaka-kralja iz Indije i mlade engleske kraljice kraljice koja polaže pravo na Planinu svjetlosti, pa i na samu Indiju u svom sve većem carstvu, i smatra ih najblistavijim draguljima carske krune. „Planina svjetlosti“ je epska priču o dragulju za kojim su svi žudjeli i o njegovom mjestu u bogatoj istoriji Indije, priča o gubljenju i vraćanju, iznenadnim promjenama i istrajnoj istini.

Indu Sundaresan je rođena u Indiji ali je odrastala u vojnim bazama širom zemlje. Njen otac, inače vojni pilot, takođe se bavio pisanjem. Indu je ljubav prema knjigama razvijala godinima, slušajući pripovijedanja oca i djede utemeljnim na Hindu mitologiji. Pošto nije diplomirala na ekonomskom fakultetu u Indiji, Sundaresanova se seli u SAD gdje završava univerzitet u Delaveru. Pored hit-romana koje je napisala, „Dvadeseta supruga“ (nagrada Washington State Book Award za 2003.), „Svetkovina ruža“, „Ljepota nepoznatog“, „Princeza iz sjenke“ bavila se i radom u pozorištu, gdje je pisala scenarija, programe, vijesti... Živi i radi u Sijetlu, odakle je i govorila za ART.

Kako je nastajao vaš roman „Planina svjetlosti“?

- Podsticaj za pisanje „Planine svjetlosti“ bio je razmišljanje kako sačiniti roman o dijamantu koji ima dugu istoriju, viševjekovnu. Kohinor dijamant se prvi put pojavljuje u indijskoj istoriji/mitologiji u posjedu boga Krišne u epu „Mahabharata“, prije više od dvije hiljade godina. A potom, ponovo se pojavljuje u pripovijestima i dokumentima iz 11. vijeka, pa nadalje da pripada raznim indijskim carevima.

Pročitala sam sve istorijske spise koje sam mogla da nađem i odlučila da se koncentrišem na zadnji dio istorije Kohinora u Indiji roman počinje u 1817, kada dijamant dolazi do vladara Pandžapskog carstva, Maharadže Randžit Singa, a 1850, Britanci su ga poslali u Englesku kraljici Viktoriji.

Ovaj dio istorije Indije, neposredno prije nego što je Indija postala britanska kolonija, je pun emocija, tuge kao i nekih trenutaka čiste radosti. Fokusirajući se na ovaj izbor godina, „Planina svjetlosti“ je postala istorija posljednjih nekoliko godina, prije kolonizacije Indije kroz medij Kohinor dijamanta.

Koja je istorijska pozadina ovog romana?

- Kada umre Maharadža Randžit Sing, posljednji i jedini vlasnik Kohinor dijamanta, njegovo Pandžapsko carstvo se rastače, pošto su ubrzo ubijena njegova tri nasljednika. Na tronu je ostao šestogodišnji dječak, Maharadža Dalip Sing. Dalip postaje štićenik britanske vlade u Indiji, a kada je imao jedanaest godina, on je prisiljen da potpiše sporazum sa Britancima, predajući svo bogatstvo njegove riznice, zemlju njegovog Pandžapskog carstva i njegov Kohinor dijamant. „Planina svjetlosti“ se završava sa Dalipom Singom u Engleskoj, koga je kraljica Viktorija mazila i pazila kad je imao šesnaest godina. Kako godine prolaze, on shvata da nikada ne može postati pravi engleski gospodin, i on spoznaje da mu ništa ne može nadoknaditi gubitak njegovog kraljevstva... niti njegovog dijamanta.

Svako poglavlje knjige obuhvata period u istoriji dijamanta i njegovo tužno premještanje iz Indije u Englesku. Što možete reći o strukturi „Planine svjetlosti“?

- Izabrala sam da ispričam priču o ovih pedesetak godina obuhvaćenih u „Planini svjetlosti“ u velikim poglavljima, koja se bave dijamantom Kohinor, njegovim prelaskom od indijskih vlasnika do tekućih britanskih vlasnika. Roman počinje kada je kralj Avganistana dao dijamant vladaru Pandžapskog carstva. Zatim, generalni guverner Britanske Indije dolazi na dvor Maharadže Randžita Singa u diplomatsku misiju i vidi dijamant. Kada Randžit umre, britanski potez se ogleda u tome da oni budu čuvari njegovog mladog nasljednika, Dalipa Singa. Kada su aneksirali Pandžab, generalni guverner Indije u velikoj tajnosti šalje dijamant u Englesku. I onda, naravno, Dalip prati dijamant u Engleskoj i vidi ga u ruci kraljice Viktorije.

Postoje mnogi likovi u romanu od kojih svaki utiče na eventualnu sudbinu Kohinora, ili eventualno na samu sudbinu Indije. To je dio indijske istorije događaja koji su doveli do kolonizacije koji je vrlo malo istražen u fikciji. To je ono što sam htjela reći, kroz priču o Kohinoru.

Možete li nam objasniti značenja imena dijamanta pod hojma je poznat: Planina svjetlosti i Kohinor?

- Kohinor je persijska riječ. Dijamant je dobio ovo ime od kralja Persije, Nadira Šaha, koji je osvojio Delhi u ranim 1700-im i oduzeo poznati Paunov tron od mogulslcog cara Šaha Džahana. Kada je vidio glavni dijamant ugrađen u tron, uzviknuo je da je to „Kohinor". ,,Noor“ znači svjetlo na persijskom carici Nor Džahan u „Dvadesetoj supruzi", mom prvom romanu, ime je dao njen suprug. Nor Džahan znači „svjetlost svijeta". Nadir Šah, tokom 1700-ih, je mislio da je dijamant tako masivan, i veoma ispunjen svjetlošću, da ga je on zato nazvao Kohinor, „planina svjetlosti". Otuda, dakle, naslov romana.

Od kada datiraju prvi zapisi i priće o ovom dijamantu? Legenda ga čak povezuje sa mitološkim hindu bogom Krišnom?

- Da, legenda i mit kažu da je Kohinor nekada bio u vlasništvu boga Krišne, prije više od dvije hiljade godina. Međutim, teško je odrediti da li je taj dijamant isti kao Kohinor, jer jedino je Kohinor dobio savremeno ime sredinom 1700-ih. Ali, ako se prati natrag kroz vrijeme, od 11. veijka pa nadalje, neki istoričari ističu da je dijamant koji je od tada bio u vlasništvu indijskih kraljeva u stvari bio Kohinor. Odnosno, da je dijamant na kraju imenovan kao Kohinor.

Zašto je 1850. godina važna za istoriju ovog dijamanta?

- Lord Dalhauzi, generalni guverner Indije, aneksirao je 1849. carstvo Pandžab britanskim zemljama u Indiji. Dalhauzijeva odluka da skine sa trona mladog vladara Maharadžu Dalipa Singa i preuzme njegovo carstvo nije bila popularna niti u indijskim, niti u londonskim političkim krugovima. Prethodni generalni guverner Indije potpisao je sporazum sa Dalipom Singom, osiguravajući mu da će britanska vlast paziti na njega dok ne napuni šesnaest godina (1854), a u tom trenutku će britanska uprava dati Dalipu punu kontrolu nad njegovim Pandžabskim carstvom. U suštini, raniji sporazum imao je svrhu da potvrdi da su Britanci bili samo Dalipovi čuvari.

Međutim, Lord Dalhauzi je odlučio drugačije, a kada je Dalip imao jedanaest godina, njegovo Pandžapsko carstvo i njegov Kohinor dijamant su mu oduzeti.

S obzirom da je ova odluka od nekoliko ljudi izazvala nelagodu, Dalhauzi je odlučio da pošalje Kohinor dijamant iz Indije, a da previše ljudi ne zna za to. Uzeo je dijamant sebi u Bombaj, u platnenoj kesi ga je nosio uvijek sa sobom, a 1850, poslao ga je u Englesku brodom HMS Medea kraljevske mornarice, u pratnji dva vojnika. Samo su ljudi nadležni za dijamant znali da je on na brodu, čak ni kapetan broda Medea nije znao kakav plemenit teret je nosio. A kada je dijamant stigao u Englesku i bio predstavljen kraljici Viktoriji, tj. kada je završio svoj put do Engleske, onda je saopštena vijest da je dijamant napustio Indiju.

Šta nam govori ova vaša priča o dijamantu? Koliko je jaka volja za posjedovanjem i prestižom? Ili je to priča o lojalnosti, izdaji i dužnosti?

Kada sam počela istraživanje i razmišljanje o „Planini svjetlosti“, kao i kod svih mojih romana, najviše sam razmišljala o priči, ljudima, događajima. Mislim da svi pisci moraju na ovaj način pristupiti svojim nenapisanim knjigama da ispitaju šta pokreće radnju, šta likove navodi na smijeh, plač ili radost. Tek poslije završetka romana, njegovog priređivanja i štampanja, dolazi se do zbira priče koja je kao što ste rekli, priča o odanosti, izdaji i dužnosti. Istina, bilo je prestižno biti vlasnik Kohinor dijamanta; barem u Indiji, to je značilo da je ta osoba koja ga posjeduje bila najmoćniji vladar u Južnoj Aziji. Ali, dijamant je na kraju krajeva samo komad kamena, čak iako je kamen stečen sa toliko snage.

Na kraju, „Planina svjetlosti" je priča o ljudima okupljenim oko Kohinora i o tome šta dijamant znači njima.

Ima li sličnosti između romana “Planina sjvetlosti" i vaših ranijih knjiga? Indija je vaša vječita inspiracija, šta biste još dodali?

Ako bih stavila sve moje knjige zajedno, svih šest do sada, i pregledala ih, možda bih našla sličnost. Ali, svaki rad je za mene različit, barem kada pišem i to mora biti tako, jer u protivnom ću pisati istu knjigu iznova i iznova!

Romani moje Tadž trilogije („Dvadeseta supruga", „Svetkovina ruža“, „Princeza iz sjenke") odvijaju se u 17. vijeku u Indiji. Radnja „Ljepote nepoznatog" se dešava u Indiji prije nego što je stekla nezavisnost 1942. Radnja moje zbirke kratkih priča „U samostanu Malog Cvijeća" se dešava u savremenoj Indiji. „Planina svjetlosti" opisuje Indiju tokom 1800-ih godina.

Dakle, da, Indija je moja inspiracija i u Indiji je ostalo mnogo više istorije nego što bih ja mogla da je istražim za moju buduću fikciju.

Stvarna priča o imperijalizmu

Kroz priču o dijamantu vi zapravo govorite o tamnoj strani imperijalizma?

Da, mislim da je tako.

Kao što sam pomenula ranije, postoji mnogo knjiga napisanih o indijskoj istoriji (i fikcionalnih i dokumentarnih) koje se bave stvarnim imperijalizmom vremenom kada je Indija bila britanska kolonija i godinama koje su je dovele do nezavisnosti. (Jedan moj roman „Ljepota nepoznatog" odvija se 1942. godine, pet godina prije nego što je Indija dobila nezavisnost.) Ali, mnogo je rjeđe istraživanje godina koje su dovele do kolonizacije Indije. „Planina svjetlosti" počinje 1817, i uglavnom se završava oko 1854. Indija nije službeno postala britanski posjed sve do 1858. Dakle, priča se bavi onim što se dogodilo prije kolonizacije, i na neki način, kako se kolonizacija dogodila. Te godine prije 1858. nijesu bile lake u indijskoj istoriji one jednostavno nijesu mogle biti takve.

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
žarko radaković o peteru handkeu velikan je književnosti današnjice i buntovnik koji bježi od mesijanstva laguna knjige Žarko Radaković o Peteru Handkeu: Velikan je književnosti današnjice i buntovnik koji bježi od mesijanstva
18.10.2019.
Žarko Radaković, pisac i književni prevoditelj, koji četrdeset godina živi u radi u Njemačko širim javnostima u zemljama regije poznatiji je i kao prevoditelj austrijskog pisca i nobelovca Petra Handk...
više
podelite svoj sajamski ulov sa pratiocima laguna knjige Podelite svoj sajamski ulov sa pratiocima
18.10.2019.
Ukoliko koristite društvenu mrežu Instagram i deo ste velike i aktivne bookstagram zajednice, sigurno ste tokom prethodnih poseta Beogradskom sajmu knjiga podelili fotografiju ili spisak svog saja...
više
 dodajnaspisak sajamski hitovi (publicistika) laguna knjige #DodajNaSpisak – Sajamski hitovi (publicistika)
18.10.2019.
Imamo dobre vesti za vas: publicistika danas doživljava ekspanziju i privlači sve više čitalaca! Ranije su ovom vrstom literature dominirali memoari, biografije poznatih ličnosti, istoriografija, razn...
više
prvi intervju igora marojevića o romanu o pijanstvima  laguna knjige Prvi intervju Igora Marojevića o „Romanu o pijanstvima“
18.10.2019.
Transkript intervjua sa radija Studio B: Foto: Matija Krstić Još jedna „Kultura i grad“, vreme je sunčano, a mi ćemo u narednih pola sata pričati o jednoj vrlo osetljivoj temi. Možda ne bih po...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.