Laguna - Bukmarker - Intervju: Dragiša Ivelja, bivši obaveštajac Državne Bezbednosti – Avanture Titovog špijuna - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju: Dragiša Ivelja, bivši obaveštajac Državne Bezbednosti – Avanture Titovog špijuna

 
Ko je Titov špijun – Dragiša Ivelja – sa kodnim imenom Relja? Još kao klinca angažovao ga je Čika, tatin drug koga su zvali i Lisac. On ga je posmatrao i pratio kako raste i stasava, stavljao ga je na probe primerene starijima. Prvi ozbiljan zadatak koji je morao da obavi – tokom obuke – bio je put od jugoslovensko-italijanske granice do Skoplja, bez novca i dokumenata. Za tačno određeno vreme morao je da se pojavi u kancelariji otpravnika vozova na železničkoj stanici u Skoplju, a tokom puta nije smeo da dozvoli da ga legitimiše ili zaustavi bilo koja služba. Zadatak je izvršio pre zadatog roka.  U Reljinom dosijeu pisalo je: „…miran i tih kad treba, prilagodljiv situaciji i raznim društvenim sredinama, bez obzira na starost i uzrast osoba sa kojima kontaktira na zadatku. Odlučan i neočekivano reaguje u situacijama opasnim po njega ili po realizaciju zadatka. Nepotkupljivi patriota… Mane: teško podnosi autoritete.“  Prvi zadatak za Relju bio je vezan za rad sa našim emigrantima u inostranstvu. Pokrenuo se ringišpil konstantnog adrenalina, lepih i ružnih trenutaka, a često i opasnih i teških. 



Posle prve knjge „Bio sam Titov špijun“ Dragiša Ivelja upravo je u izdanju Lagune objavio novi roman „Relja: Avanture Titovog špijuna“ i u intervjuu za Aferu govori o svojim danima godinama provedenim u stilu uvenog Džema Bonda.

Kako ste od Dragiše Ivelje postali Titov špijun Relja, tačnije agent DB-a?

Ne bih to baš nazvao agent DB-a. Pre je to bio jedan poseban status koji je imao i moj šef tada koji je bio direktno vezan za Tita.
 
Bili ste neposredni svedok poslednjih dana Josipa Broza u Ljubljani. Zašto vas je služba poslala tamo?

Poslali su me da obaveštavam o pravom stanju na terenu proveravajući tako rad aktivne službe pa ako se izveštaji poklapaju onda je sve u redu. U to vreme su bile izražene velike aktivnosti stranih službi, posebno u Sloveniji, Ljubljani. Delovali su uglavnom bojeći se da trupe SSSR-a ne uđu u Jugoslaviju nakon Titove smrti kao što su ušli u tadašnju Čehoslovačku. Bili su to zaista dani visokog napona.
 
Koliko smo bili blizu izbijanja građanskog rata u tim prvim danima po Titovoj smrti?

Mislim da nismo toliko bili tada blizu građanskog rata, samo je eventualni ulazak Sovjeta mogao da dovede tada do takvog scenarija. Prava istina je da je sve odavno bilo već isplanirano na Zapadu i već su bili zavrbovani ljudi iz policije i vojske.
U stvari, projektanti scenarija razbijanja Jugoslavije želeli su da ostanu resursi i privredni potencijali u republikama koje su imale plan da se otcepe od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
 
Da li je Gadafi zaista hteo da pomogne novcem Jugoslaviji da napravi atomsku bombu i ko je to sprečio?

Ne nije Gadafi ništa Jugoslaviji heo da pomogne, naprotiv, on je hteo da se domogne projekta atomske bombe na kom je naša država uspešno radila i to na bilo koji način. Sreća pa u tome nije uspeo.
 
Živeli ste u Sarajevu do samog početka rata 1992, da li ste kao saradnik DB-a mogli da naslutite početak krvavih sukoba u BiH?

Mnogi bi sad očekivali da kažem: „Da znao sam to godinama unapred, naslućivalo se“ ali prava je istina da je malo ko to mogao očekivati dok se nije desila javno međunacionalna konfrontcija političkih lidera. Posle je bilo prekasno da se bilo šta učini da se rat spreči.
 
Da li ste imali susrete i kontakte sa Karadžićem i Mladićem, šta danas mislite o njima?

Sa Karadžićem sam se znao od ranije a sa Mladićem ne. Mislim da su obojica mnogo doprineli da Srbi ne dožive pogrom kao 1941. godine. I to je jedna istorijska činjenica koje moramo svi biti svesni.
 
U knjizi govorite i o vašim „izbegličkim“ godinama u Srbiji početkom devedesetih. Čime ste se tada bavili?
 
Bavio sam se tada svim legalnim poslovima čime se mogla održati porodica jer smo stigli bez novca i morali smo se nekako snaći u tim preteškim vremenima.
 
Kako je jedan grčki policajac pokušao da vas devedesetih zavrbuje za NATO interese na Kosmetu?

To je bio dobar čovek koji je bio na zadatku i legitimno je bilo da pokuša to što je pokušao.  Nije uspeo u tome i ne zameram mu.
 
Da li je DB zakazala osamedesetih i devedesetih u slučaju Kosova i nastajanja OVK?

Ne možemo govoriti samo o Državnoj Bezbednosti, to ne ide bez vojske. Devedesetih je na Kosovu uglavnom bilo angažovano ljudstvo iz Srbije.  

Samo bi ih ovom prilikom sve mogao pohvaliti. Svi znamo koliko je tamo života položeno pripadnika naših bezbednosnih snaga.
 
Planirate li da po vašim životnim avanturama i ove dve knjige možda nastane i igrani film?

Upravo radim na tome i u razgovoru sam sa našim uspešnim holivudskim režiserom i producentom Predragom Gagom Antonijevićem koji je snimio seriju  „Državni Službenik“ a sada realizuje projekat film o Jasenovcu.
Tema našeg razgovora je bila mogućnost da producira i režira film iz moje knjige „Relja: Avanture Titovog špijuna“. To je priča „Vreme Nevremena“ koja govori o pokušaju moćnih svetskih sila da unište srpsku dušu, srpsko biće i da zatru srpsko ognjište.
 
Smatrate li sebe „srpskim Džejmsom Bondom“?

Džejms Bond je delo Jana Fleminga i razlikuje se od lika Relje koji ja želim da uvedem u našu čitalačku publiku a ekranizacijom želim da lik sposobnog Srbina postane sinonim odbrane naše zemlje koji je slika naših službi bezbednosti i naše stalne borbe za samostalnost i slobodu. Srbi kao narod imaju afinitet prema radu tajnih službi i pojedinaca, ako znamo da je Sava Vladisavić organizivao Rusku carsku obaveštajnu službu, pa Dedijer koji je može se reći učinio mnogo da se unapredi američka tajna služba i tako nastane današnja CIA. Moram napomenuti i našeg Mitra Miloševića, Srbina iz Crne Gore koji je stvorio lik Luna Kralja Ponoći i prodao preko 10.000.000 primeraka tih romana. Naravno tu je i Duško Popov, pravi Džejms Bond koji je Janu Flemingu poslužio kao inspiracija da stvori agenta 007. Tu sam negde i ja.

Pomislio sam znajući za mnoge uspešne aktivnosti naših službi i vrsnih obaveštajaca, zašto ne napraviti lik kojim ćemo se ponositi i koji je deo svih nas.
 
Autor: Srećko Milovanović
Izvor: Afera


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
infuzija čoveku koji posustaje predstavljene canetove ukrštene reči  laguna knjige Infuzija čoveku koji posustaje – predstavljene Canetove „Ukrštene reči“
27.03.2024.
Da je poezija u modi potvrdila je promocija prve poetske zbirke Zorana Kostića Caneta „Ukrštene reči“, koja je održana u Velikoj sali SKC-a 26. marta. Pored autora, učestvovale su književnica Ivana Di...
više
promocija romana vaskrsenje vukašina milićevića laguna knjige Promocija romana „Vaskrsenje“ Vukašina Milićevića
20.03.2024.
U četvrtak 28. marta od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Vukašina Milićevića „Vaskrsenje“.   O knjizi će, osim autora, govoriti i Igor Perišić, knji...
više
nedeljnik u knjižarama delfi laguna knjige Nedeljnik u knjižarama Delfi
27.02.2024.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.