Laguna - Bukmarker - Gde su izvori snage našeg tela – odgovore krije knjiga „Moć i nemoć organizma“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Gde su izvori snage našeg tela – odgovore krije knjiga „Moć i nemoć organizma“

Pravo je vreme za prolećno čišćenje organizma, i promenu loših navika. Ali, da biste to učinili na zdrav i efikasan način, morate znati prave korake. Na ovom putu savršen saveznik vam može biti – knjiga. Da li ste, možda, već čitali „Moć i nemoć organizma“ prof. dr Staniše Stojiljkovića? U njoj se kriju stručni saveti za zdravlje i snagu tela. Zavirimo zajedno u nekoliko važnih poglavlja ove knjige koja će vam pomoći da na pravi način sagledate stanje svog organizma i ponovo pronađete izvore životne snage.

Toksikacija organizma

Ljudi koji žele da se oporave moraju najpre da se odviknu od starog načina ishrane i loših navika.

Prejedanje je jedna od tih loših navika. Često prejedanje uzrokuje kvarenje hrane u želucu koja, tako pokvarena, putuje još dvadeset sati, nakon prejedanja, kroz organizam. Prvi znaci narušavanja ravnoteže procesa prerade hrane su takozvani zadah, sastav izduvnih gasova, zatim stalno nadimanje – gasovi.

Ako u ishrani pretežno koristimo meso, sir, slatkiše i pecivo, u kojima ima dodatih polifosfata, debelo crevo se napuni nerastvorljivim jedinjenjima (apatitima – jedinjenjem kalcijuma i fosfora), koja smanjuju kontaktnu površinu potrebnu za fermentaciju i truljenje, svojstvenu debelom crevu.

Pored ishrane, organizmu treba pomoći i spolja, zagrevanjem nogu (pre svega zbog stimulisanja venske cirkulacije i stanja elektrolita).

A iznad svega, važan je pozitivan odnos prema životu, jer se upravljanje biodinamičkim sistemom odvija preko bioloških, informacionih i hormonskih veza. Takođe, pojedine metode alternativne medicine umnogome mogu pomoći organizmu u fazi detoksikacije i oporavka.

Povećana telesna težina

Imajte na umu, piše u knjizi, da moderna proizvodnja životnih namirnica doprinosi nastanku gojaznosti, jer budi u nama želju za što većim porcijama, smanjuje hranljivu vrednost namirnica i istovremeno pojačava delovanje na čulo ukusa.

Hormoni štitne žlezde, polni hormoni, hormoni pankreasa (insulin i glukagon), hormoni masnog tkiva (adiponektin i leptin), kao i hormoni stresa u nadbubrežnoj žlezdi (kortizol), utiču na energetski balans organizma i telesnu težinu. Često se zbog oštećenja štitne žlezde, insulinske i leptinske rezistencije, nedostatka adiponektina i svakodnevnog stresa, u toku trudnoće i menopauze, intenzivira gojenje – iako žena ne jede više nego inače.

Takođe, neke infekcije kod ljudi dovode do gojenja. Na energetski bilans u organizmu utiču i starosno doba, bolesti, konzumiranje medikamenata, trajanje i dubina sna, kao i sati provedeni pored TV ekrana.

Konzumiranje hrane povezano je sa procesima u mozgu. Utiče na smanjenje briga, napetosti, dosade, frustracije i ostalih neprijatnih osećanja. Zato su gojazne osobe sklone slatkišima.

Autorov savet za sprečavanje prejedanja je jednostavan – dobro žvaćite! To popravlja bilans vode u hrani. Jača zube i desni. Podmlađuje telo.

Dijete su opasne, više goje nego što pomažu u smanjenju telesne težine. Česte dijete povećavaju rizik od pojave poremećaja u ishrani. Tako jednolične dijete utiču na promenu hormonskog, enzimskog i mentalnog toka.

Šta činiti sa umorom

Umor ukazuje na potrebu za svestranijim pristupom našem organizmu.

Prvo je potrebno uravnotežiti respiratorni sa digestivnim sistemom, zatim očistiti i rehabilitovati jetru, očistiti venski i limfni sistem i stabilizovati san, uz istovremenu promenu ishrane u skladu sa trenutnim stanjem organizma.

Dakle, promena načina ishrane može da otkloni umor – tvrdi autor. Zato je ispitivanje osetljivosti na hranu često značajnije od mnogih detaljnih pregleda koji se danas obavljaju i trebalo bi da predstavlja sastavni deo kompletnog godišnjeg fizičkog ispitivanja. A kada jednom shvatimo koliki uticaj hrana ima na naš život, nećemo je više nikad uzimati zdravo za gotovo.

Naš organizam, svakodnevno, reaguje na specifične vrste hrane, ponekad bez problema, a ponekad sa problemima koje ranije nismo imali. Uzrok može biti promena u samoj vrsti hrane, odnosno dodavanje raznih aditiva, ili je pak naš digestivno-imunološki sistem u međuvremenu toliko narušen da reaguje i na hranu koja nam ranije nije smetala.

Dugoročnim merama intenzivnog programa detoksikacije i oporavka moguće je rešiti problem alergija na hranu tako što ćemo primenom ovog programa revitalizovati digestivni trakt.

Preporuke za zdraviji pristup životu

Jedno od važnih pravila za zdraviji život jeste globalna ravnoteža organizma.

Veoma bitan parametar za funkcionisanje mozga jeste kvalitet krvi, smatra prof. dr Stojiljković, kao i duboka faza sna, koja opet zavisi od kvaliteta krvi. Kada je organizam u krizi i kada ga ne možemo energizovati pristupamo zagrevanju vratnog dela, masaži glave i mazanju delova glave glinom kako bismo pobudili slabo prokrvljene regije mozga. Jedan od najbezbolnijih načina je zagrevanje celog tela u kadi, u periodu od jednog sata, u vodi sa elektrolitima, oligoelementima, glinom i ekstraktima bilja.

U toku dana treba se organizovati tako da imate dva do tri obroka, savetuje autor: doručak do 12 sati, i to kombinacija svežeg povrća sa malo jogurta (kefira pre svega), ili sira ili ribe, ili malo slanine, pršute, uz parče dvopeka ili hleba od domaćeg kvasca, ako ne možete bez hleba. Užina sat do dva kasnije, i to neko sezonsko voće. Za ručak – što jednostavnija hrana, salata, grilovano povrće i parče mesa. Između možete jeste voće ili neki desert. Večera – dva do tri sata pre spavanja.

Posle obroka ne smete spavati, niti piti kafu, jesti voće, slatkiše ili se nalivati vodom.

Posle ustajanja možete uraditi neke lagane vežbe.

Bar dva sata u toku dana provesti na otvorenom prostoru, radeći nešto u bašti, smisaono šetajući i slično.

I za kraj, družite se sa pozitivnim osobama i imajte na umu da je bolje više se radovati svojim ciljevima nego uspesima!


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
o romanu belo se pere na devedeset slovenačke autorke bronje žakelj 25 aprila u knjižari delfi skc laguna knjige O romanu „Belo se pere na devedeset“ slovenačke autorke Bronje Žakelj 25. aprila u knjižari Delfi SKC
24.04.2024.
Slovenačka autorka Bronja Žakelj, koja u prestonicu Srbije dolazi uz podršku ambasade Republike Slovenije, predstaviće beogradskim čitaocima roman „Belo se pere na devedeset“ u četvrtak 25. aprila od ...
više
novo izdanje zapisa na stubu, jerusalimskom selimira radulovića laguna knjige Novo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića
24.04.2024.
U štampi će se uskoro naći drugo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića, dobitnika nagrade „Meša Selimović“. Kada pročitamo pesme iz nove knjige Selimira Radulovića, i njima prid...
više
roman o tinejdžerima kakav još niste pročitali ko zna šta će od mene biti ivane lukić u prodaji od 25 aprila laguna knjige Roman o tinejdžerima kakav još niste pročitali – „Ko zna šta će od mene biti“ Ivane Lukić u prodaji od 25. aprila
24.04.2024.
Zabavan, podsticajan i važan – takav je roman za tinejdžere Ivane Lukić „Ko zna šta će od mene biti“, napisan u interesantnoj formi, na mobilnom telefonu. Šesnaestogodišnji Luka ne voli fudbal i ne...
više
nedeljnik u knjižarama delfi laguna knjige Nedeljnik u knjižarama Delfi
24.04.2024.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.