Laguna - Bukmarker - „Euforija“ – potresna priča o Silviji Plat - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Euforija“ – potresna priča o Silviji Plat

Roman „Euforija“, Šveđanke Elin Kulhed, posvećen jednoj od najvećih književnih ikona 20. stoljeća, već je objavljen u 20 zemalja i postao je evropski i regionalni prozni hit.

Uprkos činjenici da je najviše „inspiriše stvarni život“, švedska spisateljica i profesorka kreativnog pisanja u Stokholmu Elin Kulhed napisala je roman „Euforija“ inspirisan životnom i književnom sudbinom Silvije Plat. Roman je već postao hit, objavljen je u dvadesetak zemalja, a preveden je i publikovan u beogradskoj Laguni.

„Euforija“ je roman istorijske fikcije, ali se mnogobrojni detalji poklapaju sa stvarnim činjenicama iz života glavne junakinje, pjesnikinje Silvije Plat. No, kako autorica naglašava u kratkoj napomeni na početku romana, „Euforija“ je djelo lijepe književnosti o Silviji Plat i ne bi ga trebalo čitati kao biografiju. Ali, ovo bi svakako trebalo shvatiti kao želju da se postigne književna uvjerljivost i sugestivnost priče. Jer, Elin Kulhed uzela je za temu svog romana najdramatičniji dio života i emocionalnih previranja Silvije Plat (posljednje dvije godine života), ali koji su i u njenom stvarnom životu zbog sličnih životnih okolnosti postali bitni. Tako se u „Euforiji“, kroz fikciju i dokumentarnost, autorica i glavna junakinja (S. Plat) životno i literarno u mnogim segmentima duboko prožimaju.

Na samom početku čitanja romana postaje evidentno da je Elin Kulhed više inspirisana samim životom Platove nego što je na njeno pisanje imala uticaja njena briljantna poezija, ili roman „Stakleno zvono“. Ovo, naročito kad su u pitanju atmosfera, pojedini djelovi radnje romana, a posebno kad je u pitanju paralela sa glavnim likom, koji je u „Staklenom zvonu“ autobiografski.

Ovo je, inače drugi veliki roman inspirisan životom i pisanjem Silvije Plat. Američka spisateljica Kejt Mozis napisala je roman „Zima Silvije Plat“ (2003), u kom je u obliku dnevničkih bilješki rekonstruisala posljednje nedjelje života ove velike pjesnikinje, prateći radnjom romana uglavnom djelove njenog zajedničkog ljubavnog i bračnog života s pjesnikom Tedom Hjuzom. Kejt Mozis početak svoje knjige datira datumom 12. decembar 1962, London (S. Plat se ubila u londonskom predgrađu Primros Hil 11. februara 1963), sa najvećim dijelom radnje koja se odvija u Devonu, gdje je pjesnikinja doživjela dane najveće sreće, ali i katastrofu bračnog brodoloma.

Da je taj period života, dakle oko tri mjeseca uoči samoubistva S. Plat, fascinantan za obje spisateljice pokazuje i Elin Kulhed koja takođe roman „Euforija“ počinje datumom 7. decembar 1962. I Elin Kulhed uzima za glavno mjesto radnje svog romana Devon, odnosno Kort Grin, to malo mjesto koje je u posljednje dvije godine zajedničkog života pjesničkog para bilo njihov najromantičniji raj, da bi se sredinom 1961. i početkom 1962. godine pretvorilo u poprište njihove paklene i uništavajuće patnje. Taj kataklizmični prelazak iz romantičnog mjesta sa seoskom kućom, dvorištem, pčelama, perunikama i voćnjacima, u stanje totalne londonske samoće, za Silviju Plat je bio konačna propast koja se završila samoubistvom. Iako je taj period glavna tema „Euforije“, Kulhedova je pronašla drugačiji kraj gdje se glavna junakinja prikazuje kao samouvjerena, ostvarena persona koja se poslije ljubavnog rastanka priprema za početak sasvim novog života.

Filmičnost romana

Iako kroz čitav roman „Euforija“ treperi napeta, vrlo uzbudljiva i „euforična atmosfera“, njegova glavna naslovna simbolika odvija se, zapravo, u tom posljednjem poglavlju. Naime, Kulhedova je genijalno i literarno vrlo efektno završila roman, radnjom u kojoj je sa glavnom junakinjom, naizgled, sve u redu. Bez scena smrti, ali sa atmosferom u kojoj se nazire sva jeza njenog stanja u haosu, koje ilustruje panično traženje stana u kom će se nekoliko nedjelja kasnije ugušiti plinom.

Početak i kraj romana se spajaju u konačnoj poruci ove dramatične priče, prvo i posljednje poglavlje čine jedan luk, dok je između, od međunaslova Godinu dana ranije, sve ono najvažnije što se odvijalo u životu Silvije Plat. Njeno pisanje, odnos s majkom, rađanje djece i naročito njena ljubav i bračna veza s pjesnikom Tedom Hjuzom. Dakle, prvo poglavlje Sedam razloga da se ne umre zapravo nagovještava smrt glavne junakinje. Tema smrti je glavna tema ovog poglavlja, tako da je ono istovremeno i početak i kraj romana. Po tome knjiga dobija filmičnu atmosferu i kompoziciju filmskog scenarija.

Elin Kulhed, zanimajući se za životnu i literarnu subinu Silvije Plat, romanom „Euforija“ kao da podsvjesno „dopisuje“ sve one mladalačke opsesije i traume Silvije Plat koje je ona ispisala u svjetski slavnom romanu „Stakleno zvono“, a koji je bio toliko autobiografski da ga je Platova, zbog mogućih reakcija, objavila pod pseudonimom Viktorija Lukas na samom početku 1963. U „Euforiji“ glavna junakinja, čuvena pjesnikinja, kao da govori iz „autobiografske“ perspektive na sličan način kako je koncipirala roman „Stakleno zvono“ kroz lik glavne junakinje Ester, naravno sa drugačijim periodima života.

Kulhedova govoreći iz lica glavne junakinje, odnosno Silvije Plat, daje ovom romanu čudesan fikcionalni ton kao da je pisan od strane Platove, nekako „posthumno“, baš slično onome što je R. Louvel govorio za njene pjesme (kao da su nastale posthumno), a koje je ispisivala u transu uoči tragičnog kraja i samoubistva. Iako autorica naglašava da je lik Platove u „Euforiji“ izmaštan i da bi ga trebalo čitati isključivo kao fikcionalnu prozu, njen roman je toliko sugestivan i ispunjen mnogobrojnim detaljima i raspoloženjima iz života Silvije Plat da se doima kao da je nastajao u perodu dešavanja radnje.

Roman je pisan ogoljenim jezikom, bez uljepšavanja i suvišnog sentimentalizma, sve je surovo i istinito, osjeća se na svakoj stranici da je autorica pri građenju likova i radnje romana duboko zagrizla sve duševne lomove i patnje kroz koje je Platova prolazila. A onaj dio u kom se opisuju njeni srećni trenuci sa Hjuzom, a naročito onaj period od njihovog rastanka do samoubistva, u tom se dijelu osjeća kako nad likovima treperi neka čudnovata ukletost kao neki okultistički fenomen, čime su se, inače, bavili i bili pod uticajem tih sila prorodica i preci Teda Hjuza.

Drugačija čitanja

Istovremeno iz otuđenosti i neprilagođenosti koje su prožimale čitavu ličnost Silvije Plat u romanu se osjeća snaga žene, majke dvoje djece, snaga „velike žene stvorene za velika dela i čuda“. Ona je „prekrasna kraljica pisaca“, ona prije svega osjeća da želi da piše, da živi punim plućima. U literarnoj ukupnosti, glavni lik „Euforije“ donekle i demistifikuje ličnost Silvije Plat, jer istina je da glavni lik u romanu nije dat samo kao „parabola o tragediji jedne žene, već i vapaj duše koja svoje spasenje nalazi u književnosti“.

Za mnogobrojne fanove i zaljubljenike Silvije Plat, opsjednute starom pričom da je velika pjesnikinja prije nego se ubila u kući u kojoj je kao dijete živio slavni irski nobelobac V. B. Jejts ostavila stranice nastavka „Staklenog zvona“ u rukopisu, roman „Euforija“ ima posebnu draž. Tim prije što neki biografi Silvije Plat tvrde da su njen roman u rukopisu dva dana nakon njenog samoubistva u pisaćem stolu pronašli i uništili Ted Hjuz i njegova ljubavnica Asja Vivli. Stoga se može zamisliti i takvo čitanje „Euforije“, kao štiva koje nedostaje, ili se nastavlja, nakon tog „izgubljenog“ romana.

Švedska autorica napisala je respektabilan roman, s pravom se može reći da je „život jedne književnice vodio pero druge“, tako da je ovaj roman vrlo brzo postao evropski i regionalni prozni hit. Čitajući ovaj „užareni kamen koji isijava strahovitim osjećanjima“, nemoguće je ne unijeti se u sav zanos koji Kulhedova oživljava pišući o emocijama Silvije Plat, vođenju ljubavi, materinstvu, ljepoti i na koncu ljubavnoj katastrofi, patnji i samoći, kad je ostala potpuno sama sa svojom poezijom. „Euforija“, osim što je dio stvarne i/ili fikcionalne biografije Silvije Plat, odnosno, prozno ostvarenje za respekt, jeste i nastavak mogućih pretpostavki za nove književne opservacije i čitanja stvaralaštva ove velike američke pjesnikinje.

Autor: Ljubeta Labović
Izvor: pobjeda.me


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
 put carstva vranama na radost mladena nestorovića u prodaji od 17 jula laguna knjige „Put carstva: Vranama na radost“ Mladena Nestorovića u prodaji od 17. jula
16.07.2024.
Godina 1355. Car Dušan je otrovan... Mladen Nestorović u romanu „Put carstva: Vranama na radost“ pokazuje kako jedan vrstan pripovedač piše o važnim istorijskim temama, jasnim, uverljivim, živim je...
više
društvena igra rat u zemlji čuda u prodaji od 16 jula laguna knjige Društvena igra – „Rat u Zemlji čuda“ u prodaji od 16. jula
16.07.2024.
Alisa je ponovo u Zemlji čuda, ali tamo je zatekla bledu senku onoga što je nekada bila. Zato svaki vođa pokreta kreće u borbu da obnovi Zemlju čuda kakvu je voleo. Nekada je tu bilo šale i duh...
više
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.