Laguna - Bukmarker - Elif Šafak piše delo koje će biti objavljeno 2114. u okviru projekta „Biblioteka budućnosti“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Elif Šafak piše delo koje će biti objavljeno 2114. u okviru projekta „Biblioteka budućnosti“

Turska spisateljica je krenula stopama Margaret Atvud, Dejvida Mičela i Sjona i počela rad na delu koje će biti objavljeno kroz 97 godina.
 
Turska spisateljica, Elif Šafak, krenula je stopama Margaret Atvud, Dejvida Mičela i Sjona, koji su samo neki od 100 autora, učesnika u projektu Biblioteka Budućnosti (The Future Library). Reč je o umetničkom projektu namenjenom čitaocima iz 2114. godine kada će stabla omorike, predviđena za proizvodnju papira za ovaj projekat, biti potpuno zrela.
 
Umetnica iz Škotske, Kejti Paterson, je idejni tvorac projekta Biblioteka budućnosti, za koji kaže „da je organsko umetničko delo koje živi i diše, i koje će nastajati tokom 100 godina“. Počev od 2014, Kejti Paterson je svake godine prilazila autorima sa predlogom da doprinesu ovom projektu time što će priložiti rukopis koji će ostati tajna sve do 2114. Procenjeno je da će tada stabla nastala iz 1000 sadnica posađenih 2014 u Nordmanka šumi, blizu Osla, biti posečena i da  će se od njih proizvesti papir potreban za štampanje datih rukopisa.
 
„Projekat živi i diše kroz samo drveće koje raste – posmatram svako drvo kao poglavlje neke knjige. Nenapisane reči, koje se godinu za godinom, aktiviraju, materijalizuju. Iskustvo koje posetioci dožive kada posete ovu šumu, koja se tokom decenija menja, i svest koju imaju o sporom rastu drveća koje na neki način nosi ideje pisaca kao nevidljivu energiju – to je nešto što mora da se ostvari“, kaže Kejti Paterson. „Vremenski raspon od 100 godina nije mnogo, kada posmatramo iz perspektive kosmosa. Međutim, ako posmatramo iz ljudske perspektive 100 godina je period koji predstavlja veliki izazov. To je značajno duže od životnog veka većine od nas, ali je dovoljno kratak period da možemo da ga sagledamo, razumemo i relativizujemo.“
 
Elif Šafak, autorka romana „Istanbulsko kopile“, „Neimarov šegrt“,  i „Vašljiva palata“, imenovana je kao četvrti pisac koji će dati svoj doprinos. Za učešće ove autorke Kejti Paterson kaže da je od posebnog značaja: „Njen rad briše granice: kulturološke, geografske, političke, ideološke, religijske i duhovne, izražavajući pluralitet stavova. Njeno pripovedanje je čarobno i duboko, povezuje ljude i prostore, pružajući tračak nade u aktuelnoj atmosferi velikih podela.“


 
Elif Šafak je izjavila da je počastvovana što će se na ovom projektu pridružiti velikim imenima - Margaret Atvud, Dejvidu Mičelu i Sjonu. „Reč je o vrlo neobičnom projektu, u koji je uloženo mnogo promišljanja i mnogo emocije – iza svega stoji ogromna vera“, rekla je. „Čitava ideja o pisanju rukopisa koji će, nadamo se, čitati neko u budućnosti, za mene je nalik na poruku u boci puštenu niz vodu. Ne znate gde će završiti i ko će je pročitati – jedino što možete jeste da se uzdate u tok vremena.“
 
Autorka smatra da je za projekat izuzetno značajan međunarodni obuhvat učesnika, sa piscima iz Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Islanda i od nedavno, Turske. „Ovo je projekat na svetskom nivou, koji se pokreće u vreme velikih podela u svetu. Jedan od organizatora je rekao da je to poput porodičnog stabla, i meni se to veoma dopalo“, rekla je.
 
Pisci se biraju na osnovu „njihovog izuzetnog doprinosa književnosti i poeziji i na osnovu ubeđenosti u njihovu sposobnost da zagolicaju maštu kako sadašnjih, tako i budućih generacija“. Žanr i dužina rukopisa, ostavljen je na volju autorima.
 
Elif Šafak kaže da će pisanje ovog teksta – već je počela da razmišlja o njemu, ali još uvek ništa nije stavila na papir – biti veliki izazov. „Možda će to biti nešto između fikcije i esejistike. Želim da ima smisla za one koji će ga čitati u budućnosti, možda nešto što će preneti atmosferu i događaje našeg vremena... šta znači živeti u ovim nestalnim vremenima“, rekla je. „Pišete za ljude koje nikada nećete upoznati, ali istovremeno i za sebe, tako da je reč o vrlo ličnom, intimnom projektu. Ne razmišljate o reakcijama, pišete zato što verujete u to što radite, i zato je ovaj projekat zasnovan na čistim temeljima.“ 
 
Autorka će svoj rukopis predati na ceremoniji u šumi u junu ove godine. Rukopis će, pored rukopisa Margaret Atvud, Dejvida Mičela, Sjona i svih budućih učesnika, biti smešten u za to namenjenu prostoriju nove javne biblioteke, koja će biti otvorena u naselju Bjorvika, u Oslu. Njihov sadržaj će ostati tajna sve do 2114, kada je planirano štampanje ove antologije.
 
Margaret Atvud je o ovom projektu izjavila sledeće: „Veoma je čudno kad pomislite da će se moj glas – tada ću ja već uveliko biti pokojna – odjednom ponovo čuti, nakon 100 godina. Šta je prva stvar koju će ugledati, neka osoba, koja još dugo neće postojati, kada izvuče rukopis iz spremišta i otvori prvu stranu?“ Mičel, međutim, smatra da je ovaj projekat „glas poverenja, uprkos crnim oblacima pod kojima živimo, da će budućnost ipak biti svetlo mesto u kom će postojati volja da se do kraja sprovede umetnička zamisao odavno pokojnih ljudi, nastala pre tačno 100 godina“.

Autorka: Alison Flad
Izvor: www.theguardian.com
Prevod: Maja Horvat


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.