Beskompromisno objektivni nevidljivi Norman Majler u ovom delu briše svoj ton i glas da bismo primetili kako živopisno Gilmorov lik dominira na svakoj stranici dok manipuliše svetom iz svoje zatvorske ćelije. Pre smrti u 36. godini, Gilmor je čitav svoj adolescentski i odrasli život proveo u zatvoru, izuzev četiri godine. Ovde ga pratimo od puštanja na uslovnu slobodu iz federalnog zatvora u Merionu, Ilinois, u aprilu 1976. do izvršenja smrtne kazne u državnom zatvoru u Juti, januara 1977, period od devet meseci u kom je Gilmor samo četiri proveo kao slobodan. Dobio je uslovnu kada mu je rođaka Brenda zagarantovala dom i posao. Samouk, Gilmor je imao bogati vokabular, talenat za crtanje, a umeo je dobro i da piše; redovno je vežbao i generalno je bio neustrašiv. Ali iz flešbekova saznajemo da je emotivno bio dete, neotesan, bezosećajan, i da je imao iznenadne ispade. Sada, na novootkrivenoj uslovnoj slobodi, dobrovoljno postaje oružje koje teroriše druge što mu omogućava da sve bude po njegovom. Takođe je sa sobom poneo zatvorske vrednosti: varanje, krađe ili silovanje za njega su normalni i prirodni poput disanja. Nekoliko nedelja je živeo sa Nikol Bejker, devetnaestogodišnjom majkom dvoje dece, seksi, osećajnom devojkom-ženom (Garijeva „vilenjakinja“) koja se slepo zaljubila u njega. Tukao ju je; odselila se i sakrila u obližnjem gradu. Nakon što ga je napustila, počeo je da srlja u propast; ubio je čoveka na benzinskoj pumpi i recepcionera u motelu, otkrili su ga i uhapsili. Brzo suđenje dovelo je do smrtne presude.
Odabrao je smrt streljanjem i odbio žalbu; smatrao je da je zaslužio da umre i gadio se mogućnosti doživotne zatvorske kazne – već je proveo preko 18 godina u zatvoru. Tako je počeo trud drugih da ga spasu od sopstvene želje. Čitav pravosudni sistem Jute doveden je u pitanje. I najbitnije, u Americi deset godina niko nije bio pogubljen. Da li će njegov slučaj promeniti sve i ponovo uspostaviti smrtnu kaznu i tako osuditi sve zatvorenike koji čekaju na nju? Gilmor je, u međuvremenu, prodao prava na svoju životnu priču Lariju Šileru, novinaru i filmskom stvaraocu a u Majlerovoj adaptaciji on postaje treći glavni lik u „Dželatovoj pesmi“.Podelite na društvenim mrežama:
Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.