Laguna - Bukmarker - „Dum-dum“, ili stalna potraga za spasenjem - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Dum-dum“, ili stalna potraga za spasenjem

Dugoočekivana zbirka priča „Dum-dum“ Pavla Zelića, pre dve nedelje objavljena u izdanju neumorne Lagune, danas će, u četvrtak 15. jula 2021. godine, imati svoje prvo (i jedino) javno predstavljanje, i to sa početkom u 18 časova, u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC. U poslednje vreme, Zelić je javnom mnjenju prevashodno poznat po svom „dnevnom poslu“ – ovaj magistar farmacije iz Agencije za lekove i medicinska sredstva bio je veoma medijski aktivan tokom pandemije Kovida-19, pričao je o vakcinama i podizao svest ljudi u ovim odsudnim trenucima. Ali, Zelić nije samo farmaceut, on je i pisac, uz to veoma talentovan.

Zelić je do sada objavio pedesetak priča u raznim časopisima (od fanzina Emitor, koji je i uređivao, preko Gradine, do Politike i Politikinog Zabavnika) i antologijama u zemlji i regionu, nagrađivan je i prepoznat, prevođen na dvocifren broj svetskih jezika. Prvu knjigu je, kao jedan od pobednika na konkursu Matice srpske, objavio 2009. godine – u pitanju je bila zbirka priča „Poslednja velika avantura“ – a najširoj čitalačkoj publici je poznat po horor romanu „Peščana hronika“ (Laguna, 2013). Zelić piše i scenarija za filmove (od kojih su barem tri u fazi pred-produkcije), a iz njegovog opusa treba izdvojiti i dva dela strip-serijala „Družina Dardaneli“ („Poljubac leptirice“, 2011; „Zločin na Svetskoj izložbi“, 2016; oba u izdanju System Comics-a) koja je realizovao u saradnji sa crtačem Draganom Paunovićem.

Zelića poznajem već godinama i, praktično, pratim njegovu karijeru od prvog objavljenog retka. U zbirci Dum-dum se nalazi osamnaest priča koje predstavljaju presek Zelićevog dosadašnjeg književnog stvaralaštva. „Priče iz zbirke ʼDum-dumʼ nastajale su u periodu od punih osamnaest godina, pa čak i malo više, i simbolički predstavljaju rekapitulaciju moje karijere u svim kratkim proznim formama, od minijature do novele“, objašnjava Zelić za City Magazine. „Neke od najstarijih priča sam pisao još kao student, i one su pre svega bile namenjene književnim radionicama i konkursima na kojima sam kao pisac-žutokljunac vredno i redovno učestvovao. Ipak, iako u neku ruku početničke, imale su taj jedan specifičan emotivni naboj, i svima zanimljivu kombinaciju istinitih, neretko ličnih doživljaja i fantastičnih elemenata koji su služili da naglase određene ideje i poruke ili prosto da zaplet učine neobičnijim i uzbudljivijim.“ „Dum-dum“ je, zbog svega navedenog, svojevrsno proslavljanje književnog punoletstva ovog pisca i odlična prilika da se podsetimo njegovog opusa – za one koji Zelića nisu čitali ranije, ova zbirka je odlično početno mesto za upoznavanje sa njegovim imaginarijumom.

Zbirku otvara naslovna priča čija je radnja smeštena u ratne devedesete godine prošlog veka, turbulentno vreme ispunjeno užasima svih vrsta. Dum-dum je tipična za Zelića po nekoliko paramatara: priča je kratka i efektna, žanrovski pripada hororu i, što posebno treba naglasiti, veoma je emotivna, ispričana iz vizure dečaka koji se upušta u borbu sa nečistim silama koje caruju dečjim bolničkim odeljenjem u kome se oporavlja nakon operacije. Slede priče koje se takođe, svaka na svoj način i uvek u oblandi fantastičkog, bave mračnom srpskom prošlošću: Uvek sedi za šankom (elegična crtica o izgubljenim generacijama i promašenim životima, sve sa sklavijevskom preokretom) i Žena Dorijana Greja (fantastičko naličje političkog života u Srbiji – i šire – uz lepo utkane omaže Vajldu i Pou). Nakon toga: jedna od najpoznatijih i najboljih Zelićevih – Sami; naučno-fantastična storija smeštena u ne tako daleku budućnost u kojoj su gotovo sve životinje izumrle i koja nam donosi potresnu distopijsku viziju poslednjih dana u životu naslednika čuvenog šimpanze iz Beogradskog zoološkog vrta.

Naredne strane zbirke sadrže mešavinu horora i egzotike. U priči Ribe hodaju Zelić nas vodi u Južnu Ameriku, na Amazon, na lavkraftovski način obradiviši temu zagađivanja i uništavanja prirode koja je, na žalost, još uvek veoma, veoma aktuelna (dovljne su samo dve reči: Rio Tinto). Tarzanova poslednja velika avantura za glavnog junaka ima Džonija Vajsmilera, najpoznatijeg filmskog Tarzana (ili, preciznije, njegovog dvojnika iz paralelne dimenzije), koji u Akapulko zalivu otkriva drevnu tajnu u čijem je središtu žrvovanje devica. Nakon druženja sa ostarelim Tarzanom, idemo u Ugandu (najduža priča u knjizi – Meso naše braće, britka kritika stanja u Africi), Sibir (Galaksija Gulag), pa ponovo na naše prostore (Udarnica), ali u vreme komunista i SFRJ, pa onda i u stari Prag (Ispod grobova), grad večne magije i misterije. Čudovišta, vanzemaljci, duhovi, zombiji, roboti… svi oni defiluju stranicama ove zbirke, a Zelić vešto varira postojeće žanrovske motive, ubrizgavajući im prekopotrebnu svežinu.

Iako je prvenstveno poznat po žanrovskoj prozi, Zelić se oprobao i u realističnom okviru: priče Homo homini lupus est i Suvaja su ratne tematike, jedna smeštena na Staru planinu za vreme Prvog svetskog rata, druga u Srpsku krajinu, tokom sukoba koji su nam još sveži u pamćenju. Za njima slede dve priče (Ljudi koji ne vole da idu u bolnice i Najbolji gol koji Pele nikad nije dao) koje nas vraćaju u sadašnji trenutak, ili tu negde. Završni deo zbirke donosi ponovni upliv fantstičkog (ili, barem, distopijskog) i priče u većoj ili manjoj meri inspirisane pandemijom, o čemu Zelić kaže: „Nakon dužeg vremena tokom koga sam pisao za film, tokom pandemije sam se spontano vratio kratkoj priči, koristeći je pre svega kao ventil za frustraciju i opterećenje opštom situacijom, ali i način da se sa tim stresovima suočim i pobedim ih, kao što junaci mojih priča pobeđuju neverovatne nedaće sa kojima se oni suočavaju“. Poslednje četiri priče u zbirci (Otrovno suncePandemonijaVeliki VakcinatorKNJIGOKALIPSA) su odraz trenutka u kome živimo, pune su buke i besa, a žanrovski se mogu dovesti u vezu sa pričama koje otvaraju zbirku, što pomaže da se krug na pravi način zatvori.

Imajući u vidu da je Zelić do sada objavio oko pedeset priča, nameće se pitanje koliko je bilo zahtevno napraviti odabir od osamnaest najboljih. „Izbor priča je u suštini bio veoma lak“, objašnjava autor. „Moj urednik Dejan Stojiljković, koji me prati kroz ceo razvojni put pisca, i ja smo u nekoliko razgovora procenili koje su priče zaista najreprezentativnije, ali smo se takođe dogovorili da se sve – i nove i stare – temeljno prerade i dovedu do perfekcije. To je podrazumevalo dosta rada naročito na starijim delima, ali je u konačnom sledu ujednačilo zbirku zanatskim kvalitetom – a posebno kada je reč o stilu. Takođe, nisam želeo preobimnu knjigu, i na kraju se dobila jedna lepa simbolika – osamnaest priča za osamnaest godina objavljivanja i literarne karijere!“

Promocija zbirke 15. jula u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće jedinstvena prilika da uživo čujete priču o novoj Zelićevoj knjizi i dobijete personalizovinu posevetu. Pored autora, o zbirci „Dum-dum“ će govoriti pisac Vladimir Kecmanović i, što ističem sa posebnim zadovoljstvom, potpisnik ovih redova. Vidimo se!

Autor: Đorđe Bajić
Izvor: citymagazine.danas.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.