Laguna - Bukmarker - „Dolazak matadora“: Nalet svežeg vazduha i preko potrebnog nekorektnog rokenrola - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Dolazak matadora“: Nalet svežeg vazduha i preko potrebnog nekorektnog rokenrola

Beogradska Laguna nedavno je objavila novi i dugoočekivani roman Branka RosićaDolazak matadora“.

Zašto kažem dugoočekivani? Zato što sam sticajem okolnosti znala da već neko vreme radi na novom romanu i trud i rad se definitivno vide. Pred čitaocima je uzbudljiva, ironična, crnohumorna slika današnjeg politički korektnog, woke društva, u kome je sasvim normalno da se sretnu Jovanka Orleanka i Raskoljnikov 21. veka.

Kroz priče o Maksu, glumcu u senci oca glumčine, osuđenog na sporedne uloge i predstave po tržnim centrima, i njegovom drugaru Gavranu, advertajzeru kome se smučio korporacijski svet, Rosić čitaocima bukvalno prinosi ogledalo ispred lica u kome vide ne samo Srbiju već svet u kome žive, koji se u poslednjih nekoliko godina okrenuo naglavačke. I Rosić to radi šmekerski i sa stilom. Tu nema optužbi, nema nametanja svojih stavova – sve je vrlo jasno, vrlo gospodski izloženo da čitalac sam izvlači svoje zaključke.

Maks, naš Raskoljnikov, dobija priliku kakva se događa jednom u životu. Moćna žena mu predlaže da bude glavni glumac u sofisticiranoj prevari, što on – željan da jednom ima glavnu ulogu – prihvata, sa neizbežnim posledicama.

Gavran, koji napušta advertajzing, odlazi u Francusku gde živi kao ulični svirač. Tamo upoznaje i zaljubljuje se Kamij i nudi joj (ne)očekivani poklon koji samo neko ko je reklamni mag može da dâ – društvenu revoluciju čija je ona Jovanka Orleanka. Revolucija prerasta u pokret koji preti i na kraju guta svoju decu.

Kroz njihove priče provejava čitava plejada likova, što stvarnih – od Vivijen Vestvud i Dejmijena Hersta, preko Emanuela Makrona i Bona (apsolutno sam oduševljena njegovim izlaskom iz priče), što izmišljenih – mada bi bolje bilo reći nepoznatih, a sve se dešava u senci korone i haosa koji je taj virus uneo u sve naše živote i okrenuo ih naglavačke.

A tu je i sada izluđujuće popularna i politički korektna woke kultura negiranja prošlosti, prepričavanja i peglanja istorije, odbacivanja Diznijevih likova kao nedovoljno rasno, polno, seksualno, štagod raznovrsnih, o čemu Rosić piše sa ironičnim i duhovitim otklonom starog pankera.

„Dolazak matadora“ je nalet svežeg vazduha, preko potrebna doza nekorektnog rokenrola i najbolji Rosićev roman do sada. Jedva čekam sledeći! Najtoplija preporuka!

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.