Laguna - Bukmarker - Delfi Kutak je pročitao: „Deca rata“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Delfi Kutak je pročitao: „Deca rata“

„Rat se često oseti u vazduhu. Prosto tako, oseti se. Kao svako nevreme.“

Ovom rečenicom Zoran Milekić započinje potresnu priču o jednom od najtežih stradanja našeg naroda u Drugom svetskom ratu.

Ili je, zapravo nastavlja, tamo gde je stao pišući najpre „Austrijanku“, priču o ženi po imenu Diana Budisavljević koja je iz kandži i čistog, nepatvorenog zla i smrti spasavala zatočenu decu. Ovo je, žanrovski posmatrano romansirana istorijska priča o troje dece.

Tri različite priče, tri različita puta, tri potpuno različite sudbine, koje su prepletene ne samo pripadnošću istom narodu, ne samo pripadnošću istoj veri, već i stradanjem, patnjom i bolom koji su iskusili.

Tok priče je razruđen, grana se i meandrira u više pravaca prateći, ne samo sudbinu te dece, već i sudbine ljudi povezanih sa decom Kozare i Potkozarja. To su roditelji, komšije, sapatnici iz zbegova, sastradalnici iz vagona smrti, kojima su poput reke Save tekli ka Staroj Gradišci i Jastrebarskom. 

A tamo, neizvesnost, uokvirena ciglama i opekama, vašljivim slamaricama i tek pokojom kutlačom retke, vodnjikave čorbe, nedovoljne da utoli glad tih napaćenih, namučenih duša. I svuda strah, bol, patnja. 
Osmesi koji nestaju i ćutanje, jer to je prvo što naučiš kada te ratni vihor ponese: „U ratu je ćutanje najviša zapovest“.

„Samo da je glave na ramenima“, šaputaće kao mantru zarobljena deca, prisilno odvojena od roditelja, okružena beskrajnim nebom i bodljikavom žicom.

A nad njima crne legije smrti i bele odore sestara milosrdnica, koje nasuprot imenu u sebi nemaju ničega milosrdnog i empatičnog. I to je sudbina.

Ili neka njena fantazmagorična igra, u kojoj su deca odvojena od majki, majke poslate stotinama, hiljadama kilometara daleko, dok legioni zla likuju i keze svoje oštre, okrvavljene čeljusti na njih. Scene okrutnosti su opisane onako kako ih je istorija zapamtila i tokom čitanja, kreću se u rasponu od suza, sažaljenja, sve do mučnine i fizičkog proživljavanja tog bola.

Ali, to je rat. Ta najmanja a opet, najružnija reč na svetu. Kao što je rat i onaj čarobni ples učenica Tatjanine škole, dodolski, vilinski, čaroban, kao kontrast tom strašnom mestu, toj čatrlji užasa, u kojoj deca koja su zaboravila da se smeju, ispuštaju krike.

I to je sudbina i ratom zahvaćeni svet.

U tom i takvom svetu koji Zoran Milekić istoričarski precizno opisuje, ne izostavljajući nijedan detalj, ma koliko težak bio, Jelena, Dragoje i Mika su simboli. Zapravo, metafore. Simboli i metafore – hrabrosti i prkosa, nevinosti, čistote duše. Oni su simboli opstanka, simboli one večite, biblijske borbe dobra i zla. Mika je, kraj njih ona nova zora, čista, neiskvarena, ali napaćena i izranavljena duša, opet, samo naizgled nejaka, dok su Jelena i Dragoje simboli pobede.

Oni su, zapravo, i Jelenin rođeni brat Živko, i Dragoje i Petar Zmijanjac, svi pobednici jer su preživeli. Preživeli ono što mnogi odrasli, samo naizgled snažniji i otporniji – ne bi.

Čak i kada maloj Jeleni naizgled ponestane snage, kada joj se iz dubine dečije duše koja je preko leđa prevalila mnogo, otme uzdah i izgovori: „Gorak li si, živote“ i kada mnogo poželi majku, ona je ipak pobednik, jer sve dok živi ona, sve dok žive Mika, Živko, Dragoje, oni su pobednici i ta nada da će postojati neko ko će nekada ispričati svoju krvavu bajku, ratom prekinutog detinjstva.

I to je možda, i najjača poruka koju nam, ovim pre svega antiratnim romanom šalje pisac. Da sve dok žive deca, živeće i nada. Nada u povratak zavičaju, nada da će se izgubljeni muževi, očevi i sinovi vratiti. U prkos i u inat onima koji bi da takav poredak naruše.

Jer baš kao što je David pobedio Golijata, tako su i ova životno mudra, hrabra i neustrašiva deca pobedila zlog džina koji je hteo da ih, kao u bajci proždere.

Autor: Jelena Nedeljković
Izvor: Delfi Kutak


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.