Laguna - Bukmarker - Dejvid Mičel: Pisanje muzičkog romana je „nemoguće“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Dejvid Mičel: Pisanje muzičkog romana je „nemoguće“

Autor Dejvid Mičel predviđa: „Doći će do pandemije umetnosti o pandemiji“.

Čuveni pisac romana „Atlas oblaka“ i „Nevidljivi sati“ je rekao: „Nisam siguran da ćemo do kraja života uspeti da napišemo bilo šta što neće imati u sebi makar mrvicu pandemije. Pandemija će uvek biti deo kreativnog procesa svakog pisca koji je živeo u tom periodu.“

Korona virus je već imao uticaja na njegov život. Novi roman „Utopia Avenue“ je trebalo da objavi u junu, ali je to odloženo, a Mičel je bio u izolaciji u svom domu u Korku u Irskoj.

„Kako se objavljuje roman u vreme kada nema dešavanja, kada ne možeš da napraviš turneju? Kako se to sada radi?“, pitao se pre objavljivanja koje se ipak dogodilo 14. jula. „Utopia Avenue“Mičelov je osmi roman koji govori o usponu britanskog „psihodelik folk rok“ benda od klubova u Sohou do slave u SAD tokom kasnih šezdesetih.

„Nema šanse“

Mičel je inspiraciju za članove benda našao u stvarnim muzičarima poput Reja Dejvisa iz grupe Kinks, Kita Ričardsa iz Rolling stonesa i Džindžera Bejkera, bubnjara grupe Cream. Takođe, Sendi Deni (Fairport Convention) i Sid Beret (Pink Floyd) utkani su u DNK nekih od Mičelovih junaka.

„Ako pratite savremenu muzičku scenu, prepoznaćete u romanu izvore i eho nekih bendova u likovima “, kaže Mičel i dodaje da „nema šanse“ napisati rokenrol roman.

„Nema mnogo dobrih romana o muzici ili o muzičkoj sceni.“ Rekao je i zaključio da je pisanje romana o muzici „nemoguća stvar“.

„Proza ne može dobro da opiše muziku. Nakon tri ili četiri rečenice postaje nepodnošljivo, kao da slušate tuđe snove.“

„Televizija i bioskopi imaju zvučnike, romani ne. Kada pišete, na neki način morate da ubacite zvučnik u svoj roman kako biste čuli muziku.“

Pravi bend

Mičel kaže da ga je težina zadatka privukla ovoj temi i da je uživao u pokušaju da „nadmudri nemoguću situaciju koristeći reči za opisivanje nečega što nije tekstualno“.

Takođe mu se dopalo istraživanje tokom koga je zaronio u „veliku planinu muzičkih memoara, biografija, autobiografija...“ kako bi pokušao da razume šta to muzičari znaju, a mi ne o pisanju pesama, snimanju i izvođenju. Kaže da ih je pročitao 50-60, i da su sve one stale u jednu knjigu.

Takođe, u knjizi se pojavljuju i stvarni muzičari poput Kita Muna, Džimija Hendriksa, Dženis Džoplin i Lenarda Koena. Mičel kaže da je „želeo da prikažem svet u kom se kreću moji likovi“. „Džon Lenon i Sid Beret su bili na toj žurci, upoznali su Dejvida Bouvija na tim stepenicama. Sve se to stvarno dogodilo.“

Želeo je da Utopia Avenue deluje kao stvaran bend, da se čitaoci zapitaju: „Da li je ovaj bend postojao? Kako sam ga propustio?“

Roman je takođe povezan i sa drugim njegovim knjigama. Likovi iz prethodnih romana „Ghostwritten“, „Atlas oblaka“ i „Hiljadu jeseni Jakoba de Zuta“ imaju svoje trenutke u novom romanu. „Uživao sam u tome i bilo je zabavno“, rekao je Mičel i dodao da ima još veći plan.

„Balavljenje u Srednjoj zemlji“

Mičel kaže da radi na „velikom romanu – igri“.

„Svaki put kada se pojavi neki sporedni lik, svaki protagonista koji nestane na kraju romana postaje deo nekog budućeg romana u kom će se ponovo pojaviti i sve će se stvari povezati.“

„Kao klinac sam balavio pred posterom Srednje zemlje ili čitajući Asimove romane iz serijala 'Zadužbina', tu prozu veličine katedrale koja je postajala sve veća i veća. Želeo sam to da radim. Želeo sam da se posvetim stvaranju nečeg velikog.“

I na dobrom je putu. Do sada je prodao više od 2,5 miliona knjiga širom sveta, a romani su mu prevedeni na 36 jezika. „Utopia Avenue“ je prvi roman koji je objavio posle šest godina, a kako je pandemija odložila sve promotivne događaje, čak se i on brine zbog prodaje novog romana: „Ovo je vreme brige za mnoge pisce. Vreme brige za mnoge ljude.“

Ali ističe da ljudi i dalje čitaju: „Mislim da je prodaja knjiga skočila za 30% tokom pandemije, a čak i pre nje prodaja je bila u porastu 5% u odnosu na prethodnu godinu.“

„Zato nije u redu da se samosažaljevam. Ima ljudi koji su u daleko goroj poziciji.“

Izvor: bbc.com
Prevod: Dragan Matković
Foto: © Leo van der Noort


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana plava je bila tvoja boja emotivna knjiga o čitaocu laguna knjige Prikaz romana „Plava je bila tvoja boja“: Emotivna knjiga o čitaocu
18.07.2024.
Po gruboj podeli fikcionalnih knjiga, postojale bi one koje odlikuje brz ritam i mogu se čitati pažljivo prateći radnju i izostavljajući „finese“. Druge bi bile „sporije“, knjige koje zahtevaju više p...
više
prikaz romana don kihote branilac čovekove slobodne volje laguna knjige Prikaz romana „Don Kihote“: Branilac čovekove slobodne volje
18.07.2024.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Manče, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Aleksandra Man...
više
vesna radusinović najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova laguna knjige Vesna Radusinović: Najbolje funkcionišem u svetu fantazije, mašte, snova
18.07.2024.
Prva se usudila da kaže „muškarci su kao čokolada“ (2000), a četiri godine kasnije i da „Srbija ubija“. Na svoj način protumačila je termin „rasprodaja sreće“ (2004), razotkrila „srce od silikona“ (20...
više
dragutin minić karlo o knjizi nacionalistička geografija kako jedan srbin vidi ostatak sveta laguna knjige Dragutin Minić Karlo o knjizi „Nacionalistička geografija“: Kako jedan Srbin vidi ostatak sveta
18.07.2024.
Još kao klinac od pet-šet godina nekoliko puta sam bežao od kuće. Ne zato što mi je u kući bilo loše, nego zato što sam želeo da vidim svet. Mislio sam: mi smo tu gde jesmo, a svet je tamo negde, bleš...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.