Laguna - Bukmarker - Dejan Mihailović o romanu „Semper idem“ Đorđa Lebovića - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Dejan Mihailović o romanu „Semper idem“ Đorđa Lebovića

Dejan Mihailović, pisac, urednik i književni prevodilac, govori o tome kako je otkrio delo Đorđa LebovićaSemper idem“, šta mu se u toj knjizi dopalo i zašto se ovom delu često vraća. „Semper idem“ predstavlja testamentarno delo pisca Đorđa Lebovića (1928–2004) o kom je Mihailović govorio u emisiji „Moja knjiga“, emisiji o knjigama i čitanju, o književnosti, umetnosti i stvaralaštvu.



U njemu je autor izneo sećanja na vlastito detinjstvo, provedeno u Somboru, ali i na traumatično iskustvo stečeno u logoru Aušvic, gde je kao sasvim mlad bio zatočen. Pogled iz dečje perspektive, slike sećanja u kojima se mešaju prizori nevinosti i senka sveprisutnog zla, kao i težina egzistencijalnih pitanja u delu postavljenih, daju knjizi „Semper idem“ poseban kvalitet. Đorđe Lebović se bavio novinarstvom, pisao je scenarija, pozorišne, televizijske i radio-drame. Zajedno s Aleksandrom Obrenovićem napisao je dramu „Nebeski odred“, koja je nagrađena na Sterijinom pozorju.

O ovom svom delu, i njegovom naslovu, sam autor je rekao: „Natpis ’Semper idem’ stoji iznad portala evangelističke crkve u Somboru i znači: uvek isto. U crkvu sam išao sa bakom Švabicom i od nje saznao da je u ovom našem svetu Zlo uvek isto. Od tada se profesionalno bavim pisanjem, a amaterski i pasionirano jurim Satanu da ga skratim za glavu. Odlučio sam da pišem jedne avgustovske večeri 1990. godine u Rovinju...“ Đorđe Lebović je u ratu izgubio četrdeset članova svoje porodice, a sam je kao četrnaestogodišnjak osetio pakao koncentracionog logora Aušvic. Delo „Semper idem“ predstavlja potresno svedočanstvo o ljudskom zlu, o „ljudima u paklu i paklu u ljudima“ – kako glasi naslov prve Lebovićeve objavljene priče – i o pokušajima da se uprkos svemu očuva vera u osnovne ljudske vrednosti.



Dejan Mihailović do sada je objavio dve zbirke priča, jedan roman i „Leksikon vizantijske književnosti“. Bio je dugo godina urednik u izdavačkoj kući Prosveta, a poslednjih devet godina radi kao urednik u izdavačkoj kući Laguna. Prevodi sa ruskog i engleskog. Prevodio je, između ostalog, dela Danila Harmsa, Varlama Šalamova, Ivana Bunjina, Borisa Akunjina, Marka Aldanova, Edgara Alana Poa, Semjuela Beketa, Vilijama Blejka...

Ceo razgovor poslušajte ovde.

Autor i voditelj emisije: Vojislav Karanović
Izvor: RTS


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.