Uživajte u kreativnim kratkim animiranim filmovima iz Poljske, Japana, Rusije i Kanade snimljenim po delima nadaleko čuvenog Franca Kafke.
Žil Delez i Feliks Gatari su smatrali Kafku međunarodnim piscem, sa čijim se opusom solidarišu manjinske grupe širom sveta. Drugi akademici su njegova dela okarakterisali – a i sam Kafka je pisao tako – kao književnost koja se bavi nacionalnim identitetom. Akademske debate, međutim, nemaju uticaja na to kako obični čitaoci i pisci širom sveta doživljavaju Kafkine romane i pripovetke. Ovaj češko-jevrejski pisac inspirisao je mnoge pisce raznih nacionalnih i međunarodnih porekla, poput Borhesa, Murakamija, Markesa i Nabokova, ali i filmske stvaraoce i animatore. Danas se osvrćemo na nekoliko međunarodnih animiranih filmova koji su inspirisani Kafkom. Prvi od njih je film poljskog animatora Pjotra Dumale.
Pošto se Dumala obučavao za vajara, njegova teksturalna „destruktivna animacija“ stvara zastrašujuće slike velikog kontrasta koje na odgovarajući način prikazuju jezivu i neobjašnjivu igru svetlosti i tame iz Kafkinih dela. Ovaj poljski umetnik, u filmu „Franc Kafka“ iz 1991. godine, prikazuje scene iz književnikovog života koje su zapisane u njegovim dnevnicima.
Pogledajte zatim i veoma dezorijentišuću adaptaciju Kafkinog „Seoskog lekara“ iz 2007. godine, japanskog animatora Kodžija Jamamure. Muzička podloga i monotoni japanski dijalog (sa titlovima) efektno prenose ton priče, koji je Džon Apdajk opisao kao „osećaj anksioznosti i srama čiji se izvor ne može otkriti i stoga umiriti; osećaj beskonačne poteškoće prema svemu, koji ometa čoveka na svakom koraku“.
Rusko-američki dvojac koji čine Aleksandar Aleksejev i Kler Parker su 1963. godine napravili animaciju koristeći pinscreen tehniku (tehniku igličastog ekrana) – fotografisali su trodimenzionalno kretanje stotina iglica, čime su stvarane slike pomoću igre svetlosti i senke. Njihovi prethodni radovi privukli su pažnju Orsona Velsa, koji je naručio ovaj kratki film da bi mu poslužio kao prolog za njegovu filmsku verziju „Procesa“ sa Entonijem Perkinsom. I da, glas koji čujete kako čita parabolu „Pred zakonom“ (odlomak iz Kafkinog romana), upravo je Velsov.
Najpoznatija Kafkina priča „Preobražaj“ pružila je inspiraciju kanadskoj animatorki Kerolajn Lif za film iz 1977. godine. U ovoj animiranoj adaptaciji Kafkinog dela Lifova takođe koristi skulpturalni pristup, ali ovoga puta primenjuje vajanje u pesku, medij za koji autorka kaže da je omogućio „crno-bele slike peska“ sa „potencijalom da pruže kafkijansku atmosferu – mračnu i misterioznu“.
Možemo tumačiti sadržaj Kafkinih dela na razne načine, ali atmosferu u njegovim pričama čitaoci i tumači književnosti sa svih kontinenata doživljavaju nepogrešivo isto. To je atmosfera koja dosledno inspiriše umetnike da koriste jednostavan stil sa velikim kontrastom pri adaptaciji njegovih dela.
Roman „Sama u noći“ (Nightwatching), debitantsko ostvarenje američke autorke Trejsi Sijere, dobiće svoju filmsku adaptaciju, a glavnu ulogu tumačiće Mila Kunis, koja će ujedno biti i producentkinja fi...
Ovo nije humoristički roman, kako možda sugeriše njegov siže, a nije ni čiklit ili moderni manifest feminizma na šta bi mogao uputiti crtež sa korica. Na prvi pogled neočekivano, ali s obzirom na...
Na području gusto premreženom mitološkim referencama, u dubinama prošlosti gde se istorijsko znanje teško može razlučiti od predanja, Robert Perišić ispisuje jednu aktuelnu, a možda bi se moglo reći...
Svijet svakodnevno postaje sve nesigurnije mjesto za život. Nasilje je početak i kraj priče, okvir našeg savremenog života, dominantna odrednica vremena u kojem živimo. Ratovi, naoružanje, oduzimanje ...
Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.